Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Thursday, February 24, 2022

ANTES HASAI EMA SELUK NIA FOER, HASAI ULUK LAI ITA NIAN

 

DOMINGO BA DALA UALO TEMPO BAIBAIN NIAN

1a. Leitura: SIR. 27: 4-7

2a. Leitura: 1Cor. 15:54-58

Evangelho: Lk. 6: 39-45

 

 

Jesus halo komparasaun ida dehan, “Ema matan delek la bele hatudu dalan ba ema matan delek seluk. Selae sira nain rua monu hotu ba rai kuak. Estudante ida la bele boot liu nia mestri, maibe se nia eskola to ramata, nia bele hanesan nia mestri.  Nusa mak o haree ai rahun kikoan ida iha ema seluk nia matan, maibe ai kabelak nebee taka o nia matan rasik, o la senti? Oinsa mak o brani dehan, “ kolega, mai hau hasai tiha ai rahun kikoan nee hosi o nia matan”. Afinal iha ai kabelak ida taka hela o nia matan. Imi koalia oin ida, hahalok oin seluk! Hasai tiha uluk lai ai kabelak iha o ni matan, mak foin o haree hetan para bele hasai ai rahun kikoan hosi o nia maluk nia matan”

Jesus halo tan komparasaun ida nune’e:  “Ai hun nebe’é diak, nunka foo fuan aat. Nune’e mos ai huun nebee ladiak. Nunka foo fuan diak”. Ema hatene ai hun ida idak liu hosi nia fuan. Ita la kuu uvas ka ai fuan figeira hosi ai tarak. Nunee mos ho ema ne’ebé diak koalia buat diak, tamba nia laran mos diak. Ema ne’ebé aat koalia buat at, tamba nia laran mos at. Tamba buat ne’ebé nia koalia, sai hosi nia fuan- laran.

Evangelho ohin loron nian fo hanoin ita atu ita mais atento ba ai kabelak ne’ebé iha ita nia matan duque ai rahun iha ema seluk nia matan. ita ema ida idak iha  pontus de “matan delek” : fraqueza, sala, no imperfeito ne’ebé mak taka nia nia matan ou visaun, ne’ebé  mak halo ita la hare “claro ou mos”. Dala barak ita preocupa liu, no gosta atu hare no koalia i critica ba ema seluk nia sala ou fraqueza do que ita nian an rasik. Ita nia liafuan dala barak hamonu no hamate ema seluk nia vida. Nunee ita labele ajuda ou lori ema seluk ba dalan los wainhira ita an rasik la hare sala ne’ebé mak ita iha.

Iha frase (liafuan) ida dehan katak: “Wainhira ita hatudu liman fuan ida ba ema seluk, iha liman fuan tolu nebe mak hatudu fali mai  ita, maibe ita la nota liman fuan tolu ne tamba liman fuan tolu ne hasubar an”. frase ida ne’e bolu ita nia atensaun kona ba ita nia julgamentu ba ema seluk. Iha evangelho saun Mateus 37 nian dehan “Tuir ita nia liafuan, ita sei sai ema nebe’é loos i tuir ita nia liafuan mos ita sei hetan kastigu”.  Iha Evangelho ohin loron ninian Jesus husu ita atu ita reflete no examina ita nia fuan klean liu, atu nune’e ita hakonu ita nia moris ho rikusoyn nebe diak no  liafuan diak ne’ebé Maromak desejo mai ita.

Ita Hanesan sarani catolico no eskolante Jesus nian ne’ebé diak ho hahalok diak, atu servi no sai atan ba ema kbiit laek. Ita tenki iha fuan boot no mos, tamba ita mak sai matan dalan ba ema matan delek sira. Wainhira foer ruma tama ita nian matan ita husu ajuda husi ema seluk to huu foer nebe iha ita nian matan. Mai ita husu Jesus nia tulun no permite Jesus atu sai mata dalan ba ita no loke ita nian matan hodi hare hanesan Jesus hare, perdua ema seluk hanesan Jesus perdua ita salan.

 

Reflesaun Husi: Irmã Nelia Pinheiro, OP 


 

 

Friday, February 18, 2022

HADOMI IMI NIA FUNUBALUN SIRA NO HALO DIAK BA SIRA NE’EBÊ HIRUS IMI

DOMINGO BA DALA VII TEMPU BAIBAIN NIAN

 1a. Leitura: 1Sm. 26:2, 7-9, 12-13, 22-23

 2a. Leitura: 1Cor 15:45-49 

Evangelho: Lk 6:27-37

 Iha Evangelho São Lucas ohin loron nian kapas teb-tebes no convida ita atu reflete didiak liu tan kona ba aksaun ou atitude ne’ebé Jesus hakarak ita hotu bele halo tuir mak atu hadomi imi nia funubalun sira no halo diak ba sira ne’ebé hirus imi, harohan ba sira ne’ebé koalia a’at imi, fo perdua, no imi sei hetan perdua. Liafuan sira ne’e hotu la fasil ba ita hotu atu hala’o no sai hanesan dessafios mai ita hotu.

     Ho ida ne’e oinsa atu ita bele halo tuir Jesus ninia liafuan hirak ne, oinsa ita atu aplika ba ita nia moris loron loron nian ? Uluk nanain ita hare uluk lai ba ita ida idak nia an no husu se los mak hau nia enimigo ?Oinsa hau bele fo perdua ? wainhira ita kolia liafuan ‘Hadomi’ fasil tebes ba ita hotu atu ita koalia, no wainhira ita uja liafuan ne’e ba ema nebe mak ita hadomi deit , hanesan ita nia belun, familia no sira ne’ebé hadomi ita. Jesus fo hanoin ita katak la to’o deit atu hadomi sira ne’ebé hadomi ita. Ita se mana los saida atu hadomi sira ne’ebé hadomi ita? Koalia hadomi maibe dala barak ita la hare iha ita nia hahalok sira. 

     Nune’e hare ba realidade moris ohin loron nian, iha familia uma laran, iha sociedade, iha escola, iha communidade, iha fatin ne’ebé deit sempre mosu konflitu hanesan,: baku malun, oho malun, hatun malun, hotar malu, laran moras ba malun,la gosta malun, no seluk tan, ne hotu tamba sa? Ne’e hotu tamba ita la aplika liafuan hadomi ne ba ita nia aksaun. Nune’e Jesus fo hanoin mai ita atu hadomi. 

    Hadomi ita nia an rasik nune’e mos bele hadomi ema seluk maski ema nia sai ita nia enimigo. Ida ne’e la facil atu halo maibe ita percisa continua nafatin convida Jesus iha ita nia moris liliu husu Nia atu truka ita nia fuan hodi nakfilak ba fuan compassivo nune’e ita bele fo perdua no hadomi ita nia enimigo sira hanesan Jesus for perdua ninia enimigo sira to mate iha Crus. 

     Haka’as an nafatin atu halo diak ba ema hotu, fo bensaun ba sira no reza ba sira. Se ita halo ida ne’e ita sei descobre liu Nai Maromak ninia domin iha ita nia moris no husik Nia hadomi ita atu nune’e ita mos bele hatene hadomi. 

     Reflesaun Husi: Irmã Berta Soares Moniz, OP 


 

Thursday, February 10, 2022

SE MAK RAHUN DIAK SIRA?

 

 

DOMINGO BA DALA VI TEMPU BAIBAIN NIAN

1a. Leitura: Jer. 17:5-8

2a. Leitura: 1Cor 15:12,16-20

Evangelho: Lk 6:17, 20-26

 

  Evangelho ohin loron nia Jesus hanorin lia rahun diak nian ba nia escolante sira iha rai tetuk ida. Iha episodio ida ne’e Jesus  encoraja ao mesmo tempo desafia ba ita hotu ne’ebé la’o tuir Cristo.

    Primeiro, iha nia hanorin, Jesus encoraja ba hirak nebe kiak, hamlaha, tanis no hirak ne’ebé hetan terus no desafios oi-oin tanba sira nia fiar iha Maromak. Jesus encoraja atu labele desistir, moris sei la nafatin hanesan ne’e basa, Jesus dehan: rahun diak ba sira ne’ebé ohin kiak, hamlaha, tanis no hirak ne’ebé hetan terus no desafios oin oin  tanba Hau nia naran, basá Maromak nia reino sira nian, no sira sei haksolok iha Hau. Tuir mai, Jesus mos desafia ba sira nebe, ohin loron riku, hamnasa, bem alimentada no hetan admirasaun husi ema. Susar ba ema hirak nee atu hetan grasa rahun diak.

    Tuir hau nia fiar iha Maromak nebe Domin nain, Jesus la’os la hadomi ou rejeita ema hirak ne’ebé riku, hamnasa, no hadomi deit ida nebe kiak, tanis nst… maibe Jesus convida ita hotu  atu reflete kona ba perseverança iha Fiar. Ita nia fidelidade ba Nia iha circuntancias hotu.

    Iha esperensia moris, dala barak ema kiak sira depende a’an ba Maromak, tanba sira nia kbiit la natoon atu tau dependensia ba sira a’an.  Sira nia kbiit no força hetan iha Maromak. Maibe ba ema hirak nebe riku, hamnasa, bem alimentada nst, Ema hirak ne’e dala barak iha tendesia fiar iha sira nia a’an liu, iha sira nia conqista poder do mundo.  Riku soin mundo nia dala barak hamonu ita nia fiar, no haboot ita nia arogansia no poder. Nune’e Jesus atu fo hanoin mai ita hotu atu manten ita nia fiar iha Nia, mesmo que ho buat kiik no simplis deit.

     Hanesan iha primeira leitura ohin nia, profeta Jeremias dehan mai ita kona ba forsa fiar nia iha Maromak nebe halo ita buras no matak nafatin iha vida spiritual no fisica, Rahun diak ba ema nebe tau  laran ba Nai, ema nebe laran metin ho Nai nudar ai-hun kuda besik we ninin, nia soe abut too mota laran, nia sei la tauk loron manas, nia tahan sei buras matak nafatin.  Iha momento ne’ebé o kbi’it laek, ou iha momento nebe o iha poder bot, importante liu nee mak preservar ida nia fiar no fidelidade ba Maromak nia diak, “ Rahun Diak ba  atan fiel sira Nee” iha evangelho Mat.Jesus esclarese mai ita kona ba atan nebe diak no fiel "O senhor respondeu: 'Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco, eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor!' (Matt. 25:21).

    Ksolok lolos ne’e nakloke ba ema hotu nebe fiel ba Maromak, hamtauk, hakruuk ba Nia, e nakloke ba Maromak nia grandeza, iha tempo hotu, iha loron ne’ebé o kiak, no iha loron ne’ebé o riku. Iha loron ne’ebé o hamnasa no iha loron ne’ebé o tanis. Hanesan hare iha natar, wainhira nia isin nakonu ona no kor nabilan hanesan osan mean, nia comesa hakruuk ba loron matan no lalehan.  Reconhesimento ba nia Nain. Fiel nafain ba Nia grandeza ne’ebé fo isin diak hanesan hare. Haraik a’an, ba Nai nia diak tomak!

    Ita hotu merese atu hetan graça rahun diak Nian husi Maromak. Graça ksolok ne’e disponível mai ita hotu. Jesus nia mensajem husu ita atu  reflete iha ita nia moris, Hau ne’e ema ida ne’ebé terus tanba fiel iha Maromak no hetan rahun diak? Ou hau ema ida ne’ebé fiel tuir condições ne’ebé hau enfrenta? Wainhira hau hasoru desafius barak iha hau nia moris tanba hau nia compromisso ba Jesus- hau sei fiel nafatin ho consecuensias sira tuir dalan Jesus nian? Ou hau desisti hau nia compromisu no fidelidade ba Maromak? Keta haluha katak, Atan nebe fiel soi Maromak nia ksolok. (Matt. 25:21)

 

Reflesaun Husi: Irmã Mariana  Dos Santos Barreto, OP


 

Wednesday, February 2, 2022

TAMA LIU BA TASI LARAN NO SOE DAI BA!

 


DOMINGO BA DALA V TEMPU BAIBAIN NIAN

1a. Leitura: Is. 6:1-2a,3-8

2a. Leitura: 1Cor. 15:1-11

Evangelho: Lk. 5:1-11

 

 “Tama liu ba tasi laran no soe dai ba!’’ (Lc.5:4). Ne’e mak mensagem nebe ita rona iha Evangelio ohin nian. Simão ho nia companeiro sira kail ona kalan tomak maibe lahetan ikan barak. Certamente, sira kolen no desanima husi sira nia servico ne’e. Nune’e, halo sira hakarak los atu descansa no lakoi tan ona atu soe dai. Ikus mai mosu carpenteiro nia oan ida nebe nunka iha esperencia kona ba kail ikan maibe Nia fo hatene ba Simão atu soe dai ba tasi, ne’e imposível tebes atu nia halo tuir, Tan Jesus foho oan no Simão tasi oan, nune’e mos karik iha Simão nia laran nia lakoi atu rona Jesus nia haruka ne’e. Maibe ho fiar boot ne’ebé Simão iha ba Nia, nia consegue rona no halo tuir Jesus nia haruka, ikus mai sira hetan duni ikan barak ne’ebé sira nunka mais imagina.

   Ohin Jesus mos koalia mai ita nune’e: “Tama liu ba tasi laran!” pergunta ba ita tanba sá Jesus dehan nune’e mai ita? Tan Jesus hatene ita hotu nia limitação, fraqueza no necessidade iha moris. Nia mos hatene ita hotu nia experiência wainhira ita hasoru desafius no dificuldades halo ita dezanima iha planu ruma ne’ebé que boot maibe la consegue atu finaliza no hetan sucesso diak. Ita sente kolen no lakoi atu koko tan. Ita hakarak buat hotu tenki sante ou relax de’it. Ita baruk atu esforço-an hodi buka maneira seluk atu atinge ita nia plano sira. Tamba ne’e, Nia hakarak atu ita tama liu tan ba tasi laran atu soe dai. Significa tama liu atu conhece didiak Nia hodi tau confiança no fiar iha Nia mak milagre no sinal sira sempre acontece.

 Jesus nia  Mensagem loron ohin nian, lori ita atu reflete iha ita nia vida Espiritual nian no mos iha ita nia kna’ar nudar misionária. Ita tenki tau iha hanoin katak Jesus nia futar liafuan sira iha kbiit boot tebes, wainhira ita rona, fiar, reflete no hodi halo tuir. Jesus hatene no conhece momos hela ita nia fraquesa hotu hanesan: “ita nia fiar nakdoko wainhira ita hasoru laloran boot no anin boot iha moris; ita desanima iha ita nia evangelização wainhira hasoru desafios; Ita lakon confiança no lakoi atu lao ba oin, nst”.

   Belun sira, keta tauk! Basá, Jesus ne’ebé bolu no hili ita sei la husik ita mesak nune’e deit, Maibe Nia bolu ita nafatin atu tama liu ba tasi laran. Iha nebá mak ita sei hetan buat ne’ebé ita nia fuan hakarak, no buat ne’ebé fo ksolok rohan laek mai ita nia moris. Fiar ba katak buat hirak ne’e mak ksolok no graça hotu nebé Maromak prepara hela mai ita ida idak tuir ita nia capacidade no necessidade.  Maski ksolok no graça hotu Nia fo mai ita ne’e gratuita de’it, maibe Nia mos hakarak ita atu colabora ho Nia. Maromak iha plano no mehi ne’ebé furak tebes mai ita ida idak, maibe ita mos tenki esforço-an hodi buka descobre Ninia hakarak ida ne’e iha ita nia moris.

    Nune’e mai ita aprende husi Simão nia atitude ne’ebé haraik an hodi halo tuir Jesus nia haruka. Ita harohan atu Nai haklean liu tan ita nia fiar atu nune’e ita mos bele sai hanesan Simão Pedro ne’ebé ho fiar tomak iha Jesus nia liafuan hodi husik buat hotu la’o tuir Nia no ikus mai pescador ikan nian transforma-an sai pescador ema hotu nian.

 

Reflesaun Husi: Irmã Leonarda da Conceição Evangelista, OP