Terceiro Domingu Tempu Adventu
1ª Leitura = Sof 3,14-14
2ª Leitura = Filipn 4,4-7
Evangelho Luk 3,10-18
Maun alin sira ohin ita tama iha, Domingu terceiru adventu nian. Domingu alegría ou domingu ksolok nian, domingu Gaudate, tanba Maromak besik hiit an mai ona. Husi neba ita koalia konaba liturgia Eukaristia nian, maske profeta Sofonias hare povo Juda nian sira iha krisi bot konaba sociadade ho religiaun, no fatin ida ne’ebé mak foti ann no la halo tuir alianza. Maromak hatoo se hetan castigu, maibe buat hotu se contrariu no se habite hotu ho diak no domin. Nunee ita mos kontente no haksolok. Husi salmo iha selebrasaun ohin nee hananu ida kona ba Isaias ne’ebé mak anima povo Israel nian atu hatoo agrdese ba Maromak tanba hafoun ona bei ala husi Jese nian, ida nee mak JESUS no sai bot iha ita nia leet.
Saun Paulo anima sarani sira Filipe nian para sai kontente, Maromak iha ita nia leet. Ita haksolok hodi celebra paz ne’ebé Maromak haraik iha nia fuan. San João anunsia iha rai fuik maran, kona ba Jesus besik mai ona, ita hotu prepara ann.
Maluk sira, MAROMAK BESIK TOO ONA. Ohin ita celebra domingu ksolok nian. Liturgia iha domingu ida nee, koalia konaba bolu no ksolok. Tan nee tradisaun liturgia tau ona domingu ida nee hanesan DOMINGU GAUDATE, tuir mensagen husi karta ba Filipenses ne’ebé mak introdus konaba selebrasun hanesan mos iha textu segunda letura nian, koalia kona ba Maromak Hiit mai ona, Loas convida ita atu preparaan ba Natal nian deit maibe hanesan mudanza ida ba ita nia moris no mentalidade, convida ita hodi prepara an ho ksolok hodi simu Maromak kosok oan ne’ebé mak moris.
Iha terceiru Domingu adventu iha leitura sira fo hanoin fila fali ba ita kona prosesu kondisaun ksolok lolos nian. Adventu iha rasaun barak, halaken Maromak nia lia fuan mak importante, no buka ita nia frakeja sira no oinsa ita atu hakbesik ba Maromak. No halaken konaba Maromak Hiit an mai ona.
Profeta sofonias hetan inspirasaun husi Espíritu Santu, no mai antes iha siglo hitu liu ba Kristu bainhira reinaba iha Juda liu Rai bot josias. Husi neba se mak fo hatene konaba Jesus nia moris, nebee mak mai lori domin, paz ba mundo, no san Pablo koalia husi kadea kuandu iha Efesu halo tinan 56. Husi circunstancia nebe defisil, nia hakerek ba nia maun alin sira iha Filipenses no ita hotu hatoo lia fuan hodi anima ita, bainhira Maromak iha ita nia leet. Ba se mak nia refere?
Saun Paulo koalia konaba Maromak atu mai, koalia konaba kapitulu ikus nian iha Apocalipse. Iha Evangelho koalia konaba resposta San Joao Baptista, ne’ebé diferente kada grupo. San João recumenda ba sira ne’ebé mak iha túnicas rua no sira ne’ebé mak laiha, ba sira ne’ebé mak cobra imposto labele obriga liu husi ne’ebé iha, no ba soldadu sira labele castigo ba ema seluk, no labele halo denuncia falsu, no ema ida idak halo tuir lia fuan ne’ebé mak relativa ho stuasaun nia moris realidade nian.
Ida nee mak fo lisaun diak ida mai ita. Tanba fiar se mosu iha ita nia vida los nian. Laos teoría ida nebee mak abstrakta, no fiar laos loas abstrato maibe teoría ida generalizada, laos, maibe fiar transforma ita nia moris ida idak. Ita hanoin konaba ita nia fiar, hau nia fiar , fiar ida ne’ebé abstrato ou konkreta, ou hau nia fiar nee metin nafatin? MAI ITA HAKSOLOK HODI HEIN.
Reflesaun Husi: Irmã Natalia Fouk, OP
0 comments:
Post a Comment