Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Monday, December 21, 2020

RETIRO ANNUAL FAMILIA DOMINICANA TIMOR LESTE

 

Tinan tinan familia Dominicana iha Timor Leste composto husi Padres Dominicanos, Irmãs Maryknoll de Saun Domingos, Irmãs Dominicanas de Santa Catarina de Sena no Irmãs Missionárias Dominicanas do Rosario hala’o retiro hamutuk.

Ba tinan ida ne’e retiro hahu husi loron 13- 18 fulan dezembro de 2020 nebe orienta husi Pe. Joaquim Sarmento, SJ iha Seminario Maloa Ailok laran, Dili.

Iha loron sira ne’e nia laran, ami fo tempu atu hakmatek hodi rona Maromak koalia iha silencio, iha ninia Liafuan sira, iha reflesaun sira nebe ami hetan husi orientador ba retiru ida ne’e no husi ninia natureza.

Padre Joaquim orienta iha retiru ida ne’e atu reflete kona perguntas sira  nebe Padre Gerard Timoner, OP, mestri geral husi Ordem dos Pregadores husik hela ba saun Domingos ninia oan mane no oan feto sira kona ba Kontemplasaun, Kompaixaun no Kompromiso.



Iha tempu ohin loron nia saida mak Saun Domingos hakarak husi ninia oan sira?

Liu husi  Kontemplasaun, Saun  Domingos hatudu iha ninia vida orasaun nian no ho nia dezeju tomak atu buka Maromak iha buat hotu.

Vida kontemplasaun halo ita hanoin profundu konaba ita nia moris hanesan familia Dominicana ho ita  nia vizaun,ita nia mehi no ita nia hamutuk. Saun Domingos dehan iha buat hotu ita precisa kontempla, no tetu hodi  fo  solusaun ba buat nebe ita halo.

Liu husi kompaixaun Sao Domingos hanorin ita atu moris hamutuk iha fraternidade hanesan maun alin ka bin alin iha comunidade. Nia iha vertude barak nebe nia hatudu halo ema barak converte liu-liu sira nebe seidauk kunhese Maromak. Nia sai naroman ba ema seluk.

Husi kontemplasaun no kompaixaun mak lori ita ba kompromissu ida iha moris. Kompromissu atu sai no lori naroman ba ema seluk liu husi ita nia liafuan no hahalok neb ita hala’o hodi hatutan Saun Domingos ninia ejemplo nebe husik hela mai ninia oan sira.

Ho fuan haksolok nakonu ho agradesementu ba tempu grasa ida ne’e atu renova,  hafoun no hamoris  fali vida spiritual nian, liu-liu agradese ba Padre Joaquim nebe orienta ami atu haklean ami nia moris  iha kontemplasaun, Kompaixaun no Kompromisso.

Saun Domingos hakarak nia oan sira kontinua  sai no lori roman ba kreda no ba mundo ohin loron.

 

Hakerek husi:

Irma Flavia Mendonça,OP

Thursday, December 17, 2020

TAMBA SA TAUK?

 

DOMINGO BA DALA HAAT TEMPU ADVENTO

Primeira Leitura: 2S 7:1-5,8b-12,14a,16

Segunda Leitura : Rom 16:25-27

Evanjelho : LK 1:26-38

 

Durante semana haat ba adventu  ita prepara ita nia an hodi simu ita Nai Jesus Cristu iha ita ida idak nia moris, tuir lilin nebe ita halakan mak hanesan Esperanca, Domin, ksolok no paz.

Iha primeiro domingo Maromak hato’o ba ita hotu atu hader husi nakukun nomos nakonu ho esperansa  hodi simu naroman nebe ita hein. Iha Segundo Domingo Maromak nia domin ba ita ida idak la iha condisaun nee hatudu ba ita hotu atu hadomi malu no fo laran ba malu hodi  hadia ita nia dalan hodi simu nia nebe sei mai, nomos iha terceiro domingo ho domingo ikus ba advento  hameno ba ita hotu  atu haksolok ho fuan kman ho  hadame malu hodi prepara ita nia fuan no laran atu simu ita nia nain liu rai Jesus Christo.

 Ohin Evanjelho mos fo hanoin fila fali ba  ita katak, planu maromak nian ba salvasaun ita ema ninian nee ho nia inis iativa rasik. Ho ida nee nia haruka nia oan mane mesak mai iha mundu  iha fatin no tempu nebe especial tebes. Nia hili no prepara antes feto ran ida hori uluk kedan atu hala’o nia misaun nu’udar inan ba ita nia Salvasaun, misaun ida neebe nia simu ho liberdade liu husi nia Fiar. “KETA TAUK MARIA”.

 Ita ida idak iha sentimento  tauk, ita tauk kona ba planu saida deit mak nai haraik mai ita, ita tauk kona ba ita nia limitasaun ou kondisaun nebe ita hasoru loro- loron nian, kondisaunn nebe lori ita atu forma ita nia an nuudar cristaun ida. Ita tauk atu hasoru difikuldade nebe ita simu iha ita moris nu’udar disipulo cristaun nian.

Ida nee importante mos ba ita atu foti exemplu husi ita nia inan Maria, atu hakat liu husi ita nia tauk, hodi hakuak deit Nai nia hakarak ho fiar no domin tomak. Hau fiar katak wainhira ita tau ita nia konfiansa ba Maromak ita nia tauk sei namlele iha Nai nia grasa hanesan Maria, bainhira ita nia fuan nakonu ho maromak nia domin  ita nia tauk sei lakon. “NEE SA NAI NIA ATAN OAN MAK NEE HALO TUIR ITA NIA LIAFUAN BA” ita simu no hare ita nia salvasaun lolos, nomos liu husi Maria nia resposta, nebe nia hatan ho liberdade ba Maromak.

Maria nia “RESPOSTA” ba maromak hatudu mai ita no haforsa ita atu hili maromak nia dalan ho liberdade hodi  tuir Jesus no haklaken Maromak nia lia fuan ba mundo tomak liu husi ita nia ejemplo moris nian lor-loron.   

 

                                               Reflesaun Husi: Irma Cacilda de Fatima



         

Wednesday, December 16, 2020

HAPARA VIOLENSIA HASORU FETO NO LABARIK

 


HAPARA VIOLENSIA HASORU FETO NO LABARIK.

Oe-cusse ambeno sai hanesan rai ketan ida husi Nasaun RDTL nia laran.

Iha tinan hirak liu ba liu husi rejultadu survei dadus sira ne’ebe tama iha NGO servisu kona ba violensia hasoru feto no labarik iha Oe-cusse mak a’as liu Distritu sira seluk, Tanba ne’e maneira ida atu hapara Violensia hasoru feto no labarik mak liu husi“ kampanye” atu fanu ema nia konsensia hodi hapara violencia iha manera oi-oin.

      Aktividade ne’e partisipa husi Estudantes Eskola Secundario, Pre-secundario no labarik feto husi colegio Dominikana iha Oe-cusse, Autoridade  sira iha RAEOA hamutuk ho NGO ne’ebe hala’o sira nia kna’ar  hanesan Rede  protesaun ba feto no labarik.

     Kampanye ne’e hala’o iha RAEOA durante loron 16 hamutuk ho Autoridade local sira, komesa husi 25 novembru to’o 10 dezembru 2020 liu ba. Objectivu husi kampanhene’e mak atu kria ambiente hakmatek ida hodi halo mane sira realija no konsiente katak feto no labarik laos atu sai fatin ba mane sira  hodi hatudu sira nia forsa  negativu liu husi baku, kastigu no ikus mai halakon feto no labarik sira nia vida. Maibe uja maneira hanorin ne’ebe professional no pojitivu; fahe servisu ho parsial, reja hamutuk  no iha aktividade sira seluk hodi bele kria ambiente ida ne’ebe Harmonia, dame no hakmatek iha familia,sosiedade, Nasaun no iha Mundu tomak.

            Ikus mai iha loron 10 fulan Dezembru hala’o aktividade “kampanye hapara violensia hasoru feto no labarik” iha Raeoa Prezidente Autoridade ho nia Strutura mane sira mak prepara hahan ba partisipante sira hotu, hodi rekoinese feto no labarik sira ninia prejensia iha aktividade refere no promove igualdade generu.

Tuir carisma ami nia congregasaun nian atu foti dignidade feto sira nian, ami  apoio ba actividade sira hanesan ne'e tan ami fiar katak Feto mak sai naroman ba familia, sociedade no ba kreda. Nune'e ami hakribi violencia oi-oin liu liu ba feto no labarik sira. Ami mos agradese ba autoridade sira husi REAOA nebe foti inisiativa atu hala'o kampany ida ne'e.

 

Hakerek Husi:

Irma Sabina Mota, OP

Tuesday, December 15, 2020

ESKOLA DOMINIKANA HERA HALA’O GRADUASAUN EXERCICIO BA DALA 5 ANO LETIVO 2020 HO NIA LEMA: "HAU NIA FUTURU MAK HAU NIA VITÓRIA"


 

Iha fulan Dezembro dia 12 de 2020 marka tan momento istorico iha eskola Dominikana Hera, Timor-Leste. Eventu ida ne'e Selebra loron graduasaun ba pre-Escolar ba sira ne'ebe remata tinan Lima. Ho numero tatal estudante graduados hamutuk 55.  Mane nain 25 no feto nain  30  ho sira nia mehi ne'ebe as bele realiza dunik sira nia mehi iha loron ida ohin hodi hakat tan ba pasu tuir mai.

Ema me'ebe presente iha ceremonia ida ne'e mak familia husi graduados sira, religiosa sira, autoridade local sira, estudante primaria, Irma sira husi comunidade tolu, amu Dominicano sira no konvidadus esensial sira  inklui Diretor National Edukasaun Pre-Escolar, Diretor HANDS ne'ebe serbisu hamutuk ho ministerio Edukasaun hodi suporta formasaun ba manorin sira iha Timor laran tomak kona ba Dezenvolvimento labarik nian. Sira nebe hato'o orador ba mak Diretor Nacional, Diretor HANDS, Diretor Eskola Dominikana Irma Elsie Bagaypo, OP.  Eventu ida ne'e fo signifikante tebes ba labarik, no sira haksolok tebes.

Graduados sira sente serteza ho oin ne'ebe midar, marça ho sira nia toga mutin no akompana ho musica graduasaun. Audensia no sira nia maun alin primaria fo sira nia basa liman maka'as ba sira nia alin graduados, halo inan aman sente orgulho no kontente hare sira nia oan hakat ho ropa mutin mai iha palku leten hodi hatudu katak ne mak ami inan aman nia sucesu ba ami nia oan sira.

Mensagem husi Director Pre-Escolar dehan:Inan aman sira rona didiak mai "Fundasaun mak imi nia oan sira". Sira mak abut ba futuru no sei lori Timor nia naran ba oin bainhira ita sira ne'e laiha ona. Mensagem furak tebes halo inan aman sira hotu nonok no admira oinsa sira nia oan sira aprende iha escolar ida ne’e.

Ceremonia da graduasaun remata ho Bensaun Dominicano nian presidido husi Padre Santiago Saiz,OP ba hot- hotu nebe hola parte iha ceremonia graduasaun. Especialmente ba graduados hodi fo obrigado ba Domin no spiritu ne'ebe sulin ba sira durante sira sira nia aprendisagem hahu husi inisu to ohin sira remata sira nia graduasaun. Bensaun ida ne'e hanesan simblu kultura Dominicano nian bain hira ita termina serbisu sira iha tinan tomak.

Ho oportunidade ida ne hau mos hakarak hato'o hau nia agradecementu ba manorin sira hotu, staff no  estrutura tomak ho imi nia esforso hodi tulun no suporta ita nia oan sira.

 

Hakerek Husi:

Irma Alzira dos Reis, O.P.


Friday, December 11, 2020

Ho ksolok hein ita Maksoin nebe atu mai ho laran mos, paz no dame iha ita Nia fuan.

 Ho ksolok Mai ita hotu, Hein ita Nia maksoin nebe atu mai ho laran mos, paz no dame iha ita nia fuan.

Reflesaun husi Irma Madalena De Deus Maia



 

Domingo ba dala tolu tempu adventu

Primeira Leitura: Is 61:1-2a,10-11

Segunda Leitura: 1Tes 5:16-24.

Evangelho: Jo. 1:6-8,19-28

 

Evangelho ba ohin Domingo nian fo hanoin Mai ita katak, ita haksolok nafatin hodi prepara ita nia neon ho laran, fuan, isin no klamar atu simu ita Nia Mahein nebe sei Mai. Nia Mai atu Soi ita no liberta ita, dada sai ita husi nakukun laran ba naroman. No evangelho ohin nian hateten Mai ita katak, prepara ita nia an, haksolok no hein o fiar metin iha Jesus nebe atu Mai. Fe no esperansa nebe ita iha, haforsa ita atu sai hanesan profeta Ida hanesan Joao Batista nebe hakilar iha Rai fuik Maran, hadia Mai Nia dalan atu nune Nia bele hit aan Mai horik iha ita fuan. Saida mak ita Halo hodi prepara atu Hein no simu ita nia liurai atu mai? 1. Buka atu fo tempu ba ita Nia aan atu reflete ita Nia moris Durante ita exsite iha mundu Ida ne. 2. Buka atu perdua ita nia aan, dalaruma ita halo sala uitoan ita sempre tau todan ba ita nia aan. 3. Buka atu fo perdua ba malu, liu- Liu ba ema sira nebe durante ne sai hanesan ita nia inimigo. 4. Konverte no buka Halo rekonsiliasaun entre ita ho Maromak no ema seluk. 

Buat hirak ne mak sai hanesan fatuk, ai tarak, rai koak nebe iha hela ita nia moris , ne'e duni ita precisa hadia, liu husi ita nia orasaun no konfessa. 

Buat hirak ne mak Joao Batista haklaken Mai ita katak ita rasik precisa hadia, la'os ema seluk mak mai hadia maibe ita aan rasik duni mak hadia buat hirak ne, atu nune'e Jesus mai nia bele fo naroman mai ita. Atu sai ema nebe nakonu ho espiritu no aten barani hanesan Joao Batista, Mai ita ema ida- idak haburas ita eia spiritu moris nian ho domin no orasaun atu nune ita mos bele sai matadalan ba ema seluk. Ho ksolok Mai ita hotu, Hein ita Nia maksoin nebe atu Mai ho laran mos Paz no dame iha ita Nia fuan.