Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Saturday, November 4, 2023

HUMILDADE: ATU HARE'E ITA NIA A

 

 

                       DOMINGO BA DALA TOLUNULU RESIN IDA TEMPU BAIBAIN NIAN.

 

                                        1ª Leitura: Mal. 1:14b -2:2b, 8-10

                                        2ª Leitura: 1Tes. 2:7b-9,13

                                        Evangelho: Mt. 23:1-12

 

            Humildade maka virtude ida ne’ebé loke dalan ba ita atu hatudu hahalok ne’ebé real ou lolos, hodi rekoñese ita ida-idak nia an katak sé mak ha’u. Hahalok haraik-an la dehan katak ita fó kastigu ba ita nia an tamba ita hatudu haraik-an, maibé ita hatene ita nia an no simu ita nia an hanesan ita. Ita hare ita nia an hanesan Maromak hare’e ita. No husu ba ita nia an saida maka hau halo atu fo ksolok ba hau nia an, nune’e bele fahe ksolok ne’ebé hau iha ho hau nia maluk sira.

            Aleinde ne’e, humildade mos atu sai hanesan mos kontradisaun tamba ho hahalok egoízmu no pozisaun mundu nian: Ita hakarak hanoin katak dalan atu sai boot mak atu fó-hatene ema hotu kona-ba buat hotu ne'ebé ita halo. Ita hakarak fo atensaun ba ema seluk atu gaba ita ba saida mak ita halo, ita hakarak ema hotu tenki rona no halo tuir ita. Ho intensaun sira nee maka hodi halakon hahalok haraik-an nian.

            Maluk doben sira, ita hare iha Evanjellu ohin loron fó sai ezemplu kona-ba ema Farizeu no Eskritura sira ne'ebé la halo tuir buat ne'ebé sira haklaken. Farizeu sira hakarak simu respeitu iha fatin hotu. Hakarak ema hotu hatene tuir ba pozisaun no titulo nebe sira iha. Ho hahalok sira nee, Jesus hanorin ita kona ba oinsa moris tuir liafuan ne’ebé ita haklaken  no hatudu asaun haraik-an hodi servi ba ita nia maluk sira. Jesus fó lisaun furak ida ne'ebé susar tebes atu moris tuir. Lisaun nee fo hanoin mai ita atu iha korrespondénsia entre liafuan ne'ebé ita ko'alia no buat ne'ebé ita halo. Dala ruma fasil atu fó-hatene ba ema seluk saida mak sira tenke halo, maibé ita la halo tuir ita-nia matadalan rasik. Tamba ne’e, Jesus fo hanoin mai ita atu hatudu  asaun ne’ebe real mak xave importante tebes atu moris kontente. Nia hakarak ita atu hetan aten-barani! Nia hakarak ita-nia naroman kona-ba buat di'ak atu nabilan ba ema hotu atu haree no fo naroman ne’ebé hanesan ba ema sira ne’ebé sei iha nakukun laran. Jesus hakarak atu halo ida-ne'e ho lia-loos.

            Atu moris tuir humilidade  ne’ebé lolos, mai ita husu bensaun no grasa husi Maromak haraik mai ita espiritu aten-barani no fiar ne’ebé metin atu halo tuir ezemplu Jesus Kristu nian ne’ebé moris tuir buat ne’ebé nia haklaken. Haraik mai ita fuan nebe sensitive atu rona ba ema seluk nia halerik hodi hakbesik ba tulun sira.  

 

Reflesaun Husi: Irmã Zelina Mendonça,OP

 

 

 

Saturday, October 28, 2023

HAU NE’E EMA DOMIN NAIN IDA KA?

 

 

DOMINGO BA DALA XXX TEMPO BAIBAIN

1a. Leitura: Ex. 22:20-26

2a. Leitura: 1Tes. 1:5c-10

Evangelho: Mt. 22:34-40

Leitura sira iha domingo ba dala XXX tempo baibain ano A nian bolu ita atu HADOMI. Primeira leitura dehan mai ita oinsa atu hare diak ema seluk liu-liu ema kiak, ki’ik no marginalizado sira. Segunda leitura fo hanoin mai ita oinsa atu hala’o moris ne’e nudar seguidores Kristo nian. No iha Evangelho Jesus fo mai ita ukun-fuan rua nebe bo’ot liu hotu “Ó sei hadomi Na’i ó nia Maromak, ho laran ho neon tomak ho hanoin hotu no Ó sei hadomi ó maluk nu’udar ó an rasik!”

Leitura sira iha domingo ne’e nian fanun ita atu reconhece kona ba importançia domin nian iha ita nia vida no oinsa domin ne’e rasik sai hanesan motivasaun ida ne’ebe motiva ita iha ita nia asaun iha vida lor-loron no relasaun ho ema sira seluk. Lor-loron ita ida-idak presija husu ba ita nia an, hau ema domin nain ida ka? Tamba dala barak ita dehan hau hadomi Maromak tan ne’e mak hau badinas ba misa, badinas reza, no sempre participa actividades igreja nian. Maibe maluk balu presija ajuda hau labele ajuda, balu presija hau nia tempo hodi tu’ur rona nia koalia hau laiha tempo ba nia. Hau hakarak ajuda deit hau nia maluk ne’ebe ajuda hau, hau hakarak rona deit ida ne’ebe hau gosta, hau hadomi deit hau nia maluk ne’ebe ami nasaun ida, ami grupo ida, ami instituição ida ka ami partido ida, seluk husi sira ne’e hau la importa.

Belun ida ne’e mak hanaran domin ba Na’i Maromak ka? Aprende atu komprende katak ukun-fuan rua ne’e ida deit, domin ba Na’i Maromak no domin ba ema seluk ne’e inseparável. Domin ba Na’i Maromak ne’e presija manifesta iha ema ida-idak nia maneira de ser. Atu hadomi lolos Na’i Maromak presija hatutan domin ne’e rasik ba ema hotu laos hili no hare deit ida ne’ebe ita hadomi, hatene no hakarak no hewa’i tiha ema seluk ne’ebe la kona ita nia laran. Ema barak mak konsidera domin hanesan sentimento de prazer ida, maibe domin ne’ebé haktuir iha Escritura sira mak decisão atu halo diak no sai ema diak ba maluk seluk no laos atu hafutar deit liafuan domin iha Facebook, Whatsapp, Tiktok, Instagram no Televizaun hodi buka ema nia hahi maibe hafurak no hamoris domin profundo iha ita nia a’an.

Hadomi Na’i Maromak mak ezemplo ne’ebé Jesus exactamente hatudu no realiza ho maneira haraik-an, respeita, valoriza, perdua no hadomi ema seluk sem expectativa.

Hanoin ba katak sai ema domin nain ne’e la significa ita perfeito ou la comete erros. Sai ema domin nain ne’e jornada  ne’ebé kontinua crece no aprende. Iha processo nia laran presija haraik-an, autoconsciência no vontade atu transforma sai indivíduo diak, no ikus mak esforço intencional no confiança iha Na’i nia graça hodi cultiva fuan ida  ne’ebé reflete domin Kristo nian no positivamente impacta ema seluk nia vida.

 

 

Reflesaun Husi: Irmã Rosita Carvalho da Costa,OP

 


 

Friday, October 20, 2023

”Fo ba Cesar buat ne’ebé Cesar nian no fo ba Maromak buat ne’ebé Maromak nian.”

 

DOMINGO BA DALA XXIX TEMPU BAIBAIN

1a. Leitura: Is. 45:1,4-6

2a. Leitura: 1 Tes. 1:1-5b

Evanjelho: Mt. 22:15-21

 

Tuir historia haktuir katak Cesar nee emperador Romano nian ida iha tempo uluk, antes Jesus mai mundu. Claro katak Cesar nee laos naran deit maibe ema humanu hanesan mos ita, ne’ebé iha hanoin no conciensia; hatene saida mak los no sala.

Iha livro Genesis capitulo 1:26 ita lee, iha neeba Nai Maromak dehan “mai ita kria ema tuir Ita Nia Ilas; atu ukun ou tau matan ba criatura sira seluk”. Husi versaun ida nee atu dehan deit katak; ema kria husi DOMIN atu hadomi. Em realidade ema kontra DOMIN nia hakarak.

                                    Evangelio ohin loron nian husi Evangelista Saun Mateus 22:15-21 haktuir mai ita katak ema Farizeu sira husu ba Jesus bele eh labele selu imposto ba Cesar? Jesus la husik liu duvida ne’ebé Farizeu sira iha. Tan ne’e Jesus hatan dehan :”fo ba Cesar buat neebe Cesar nian no fo ba Maromak buat neebe Maromak nian”. Iha punto ida nee halo hau hanoin no reflete kona ba acontecemento real ne’ebé ita rona acontese dadaun iha iha rai Israel (rai santa, fatin histórico Catolica nian). Acontesemento funu iha tempo badak nia laran haterus no halakon ema kiik no kiak sira nia vida. Noticia triste ida nee hafanun hau nia neon hodi lamenta cada dia, Nai ita iha ne’ebé? Ita la hare ka ema kiik no kiak sira terus los ne?  justisa nee iha ne’ebé? Maibe ikus mai hau convence katak; Nai Maromak kria ema ho domin atu ukun ho domin, maibe ema foti an liu, hanoin deit ba an haluha ema seluk hodi kria mundo tuir sira nia desejo.

                                    Ohin ita celebra “DOMUM” DOMINGO MUNDIAL DA MISSÃO, liu husi halerik no hakilar ne’ebé ita rona iha familia no iha sosiedade. oinsa ho ita nia reasaun personal nomos comunidade ? pronto no brani atu hatan ou lae?Jesus wainhira nia bolu nia apostulo sira ba haklaken, Nia la fihir ba profesaun no qualidade, maibe Nia fihir liu ba hirak neebe iha entusiasmo, hakarak ne’ebé profundo no voluntario atu fo liman hodi tulun. Ema hirak nee iha responsabilidade ba kiik no kiak sira nia situasaun moruk, nakukun no halerik ne’ebé mak hakilar ho lian oioin husi sorin los no karuk no husi oin no kotuk.

                                    Fila fali ba Jesus nia resposta ne’ebé nia dehan ba Fariseu sira:”fo ba Cesar buat neebe Cesar nian no fo ba Maromak buat neebe Maromak nian”. Karik ita ne’ebé rona Jesus nia resposta nee dalaruma  mosu duvida oitoan mos katak: entaun Nai Maromak ejije mos sasan ruma husi ita atu fo nia ka? Nia mos husu osan ka? ….Maibe ita tenki tur hodi hanoin no reflete ba Jesus nia liafuan ne’ebé dehan: “hadomi ema seluk hanesan o an rasik”. Ida nee mak Aman Maromak husu ita atu selu ba Nia, la’os osan ho sasan.

Liu husi pessoa ida-idak  oferese an ba misaun Nai nian, ho Maromak nia Grasa, espera mundu bele  iha domin, liberdade no paz.

 

Reflesaun Husi:

Irmã Sara Mendonça


 

.

 

 

Thursday, October 5, 2023

Loke fuan hodi sente Nai nia prejensa

 

Domingo XXVII Comum

1a. Leitura: Is 5:1-7

2a. Leitura: Flp 4:6-9

Evangelho: Mt 21:33-43

  

Evangelho Saun Mateus Jesus fo hanoin mai ita katak ita presija aprende no rekonse Nai nia prejense iha ita nia moris loron loron nian liu husi ema seluk nia domin, no ba buat hotu ne’ebé mak ema halo mai ita. Ita tenke loke fuan hodi sente no loke matan hodi hare katak buat hirak ne’ebé mak mosu liu husi ema seluk ne’e tan grasa Maromak ninian tan ne’e aprecia no agradese ba grasa no bensaun hirak ne’ebé maka ita simu husi Nia.

Ita nudar humanu dala barak ita falha husi ita nia parte, dala barak ita haluha katak Nai nia prejensa sempre iha ita nia moris ho nune’e  dala ruma ita sente triste no nervoju hodi halo saida deit ba ema seluk wainhira hetan difikuldade ka problema iha ita nia moris.

Jesus sempre fo hanoin mai ita dehan nia sempre iha ita nia le’et iha situasaun saida deit, dala ruma ita maka arogante liu hosoru  Nia liu husi ita nia hahalok a’at  hasoru ema seluk.

Iha Evangelho Saun Mateus hatete maske nia haruka ema atu mai halo buat diak ba ita mos tan ita nia egoismo, entaun ita haluha ema seluk hodi fokus ita nia an rasik, ho nune ita bele halo aat ba ema seluk hanesan atan oan sira ne’ebé maka haruka husi Toos Nain mos ema sira mak tau matan ba toos ne’e baku sira no balun oho tamba la sente Nai nia prejensa ho buat hirak ne’ebé mak sira halo ne’e sira rejeita Toos Nain, ho nune’e mai ita aprende hodi loke ita nia matan hodi hare no sente saida maka akontese iha mundu.

 

Reflesaun Husi: Irmã Felizarde dos Santos, OP