Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, October 1, 2021

MAROMAK BOLU ITA ATU KOMPLETA MALU HO ABILIDADE NE’EBÉ ITA IHA

 

DOMINGO DALA XXVII TEMPU BAI-BAIN NIAN

 

1a. leitura: Genesis 2:18-24

2a.  Leitura:  Ebr  2:9-11

Evangelho: Mc. 10:1-16

 

    Leituras no evangelho ohin nian konvida ita atu ba rona oinsa Maromak kria ita ema moris, no tau ona ita ida-idak tuir nia dalan tuir planu ne’ebé nia iha ona mai ita. Moris atu kompleta malu iha tempu no situasaun nebe ita precisa malu.

   Maromak kria ita ema moris iha mundu ne’e atu kompleta malu, la significa ba ema familia kaben nain deit. Maibe ita ema moris humanu ita mos presisa kompleta malu liu husi ita nia moris hamutuk lolor-loron nian iha komunidade, iha familia uma laran no seluk tan.  

Tan ne’e  Maromak kria ita ema atu sai ninia liman no ain ba ema seluk, ema ne’ebé dala ruma sai hanesan ita nia funu balu, ema nebe dala ruma ita la gosta, ema nebe laiha ema mak atu tau matan. Talentu ne’ebé  Maromak haraik mai ita ida-idak la hanesan, tan ne nia hili ita ho ita nia diferensia atu tau hamutuk hodi halo kompleta malu.

    Hanesan iha evangelho Jesus dehan oinsa mak ema feto ho mane ida bele moris iha unidade nia laran ho domin  los, katak sira halo tuir  promossa sira promote ba malu atu moris tuir hanesan kaben nain ida.

    Fila- fali ba ita ida-ida ho kompromisso ne’ebé  mak ita iha, dalaruma difisil tebes ba ita atu moris tuir.  Reflete fali kona ba liafuan kompleta malu, ida ne sai hanesan questão ida mai ita hotu.  Dala wain,  ita moris hamutuk iha komunidade ou iha faimilia ida ida, tebes ka  ita bele sai ain ho liman ba ema seluk? Keta hau liman  la’os sai parte ba isin nian, keta hau matan  la’os parte ba ain nian?

    Ho situasaun sira hanesan ne’e dala barak ita hakarak ajuda deit ema nebe mk ita hatene, kunhese  no hadomi, ita lakohi sai ain no liman ba ema seluk. Ejemplu nebe Jesus hatudu hela mai ita mak wainhira ita hare Jesus defende ema kabeinain sira nia sagrado domin nian iha fariseiu sira nia oin.

   Ba ita ida-idak atu reflete mos oinsa mak ita bele sai mensajeiro  diak no ain liman ba ema seluk, liu husi ita nia sakrifisio mak  ita halo ba ita nia maun no bin alin sira.  Katak halo kompleta buat nebe mak sei falta hela iha ita nia maluk sira nia leet, la’os ho sasan material ne’ebé ita iha maibe ho domin, paz, haksolok, mak  ita lori no fahe ba ema seluk liu-liu fo netik ita nia tempu  ba sira liu husi ita nia missaun kiik sira nebe ita halo.

 

Reflesaun Husi: Irmã Madalena Maia de Deus, OP

 


 

Friday, September 24, 2021

WAINHIRA EMA NE’E LA HALO A’AT HASORU ITA, NIA ITA NIA EMA

 


DOMINGO BA DALA XXVI TEMPU BAIBAIN NIAN. 

 

1a. Leitura: Num,11.25-29.

2a. Leitura:  Tgo. 5.1-6.

Evangelho: Mk.  9.38- 43-45-46-48.

 

    Iha primeira leitura, husi livru Numerus nian nebe ita foin rona Moises fo hanoin mai ita atu keta laran moras maibe atu hadomi no simu.ema seluk. Keta taka dalan ba maluk sira seluk,tamba nai nia espirito nebe hamahan ita hanorin ita atu fo dalan ba ema sira seluk.. Josua Nun nia oan fo hatene ba moises atu hapara tiha, maibe moises  dehan .o laran moras ka? Maromak nia povo sai hotu tiha profeta karik diak liu tan ,Maromak haraik nia espirito ba sira  hotu  furak liu.tan ne moises fo hanoin mai ita atu keta taka dalan ba ema seluk.

    Iha segunda leitura husi saun Tiago 5.1-6. Ema riku sira atu rona didiak no se tilun hodi rona tamba imi nia rico soin sira, No murak mean sira sei sasin hasoru imi hanesan ahi, ita reflete didiak lia fuan hirak ne’e hodi kompara  mai ita nia an rasik. Maluk sira, ita nia foti an no hahalok sira ne hotu  Se ita rasik la reflete  ida ne mak sei haterus ita nia maluk sira seluk , Ita reflete no refere ba situasaun ohin loron ne’ebé ita hanesan povo  bai bain infrenta hela..

   Evangelho  husi saun Marcus 9.38- 43-45-46-48. Jesus dehan ema nebe fo we kopu ida ba imi tan hau naran ema ne’e  sei  simu nia kolen. Iha evangelho ne’e, Jesus hanorin nia eskolante sira atu halo buat ne’ebé diak no los.

   Tamba ne’e, Jesus lia tun ba nia eskolante sira dehan  imi keta halo hanesan ne’e ba ema ne’e, wainhira ema ne lahalo a’at hasoru ita, nia ita nia ema. Jesus hateten mos ba sira se iha karik ema ruma nebe dada karik ba a’at labarik oan ruma be fiar hau  diak liu tara tiha fatuk boot ba nia kakorok  no soe tiha ba tasi.

   Maluk sira Jesus hakarak ita nia “kejujuran” . Ita tenki fiar iha nia.ba buat hotu ne’ebé nia hanorin , atu nune’e ita labele monu ba tentasaun. Tamba dala barak iha ema ne’ebé hanoin a’at  hodi estraga ema seluk nia nia vida. Tan ne’e Jesus dehan iha ne’e se o nia liman sorin , ain sorin , no matan sorin dada o ba sala diak liu tesi tiha  ou hasai tiha diak liu. Doque, hetan moris rohan laek ho  liman rua ,ain rua ,ou matan rua kompletu tama ba iha inferno ho o nia liman ou ain ka matan kompletu.tama ba ahi nebe lamate. Ho liman ain ou matan nebe kompletu.

Maluk sira, Jesus hanorin ita ba lia los se ita la moris tuir buat hotu ne’ebé nia haruka ida ne’e mak sei lori ita ba sala.

Reflesaun Husi: Irmã Sabina Gonzaga, OP


 

Sunday, September 19, 2021

VOKASAUN IHA DALAN

 


( Poema dedika ba Msgr. Ramon Zubieta)

 

Vokasaun missionário!

Loron la’o hodi hare, kalan toba hodi hanoin

Wainhira naroman mosu hau fuan hakfodak hau to iha ne’ebé

Malirin ne’ebé hafalun hau isin iha dalan ne’ebé hau la’o ba

Tan deit luta  hodi hasoru Nia nebe bolu hau

 

Vokasaun missionário!

Aitarak nebe sona hau lasente moras

Hamrik no hader la’o ba nafatin

Riko no soi fuan la kaer

Fuan sente no tane roman ne’ebé mai

 

Vokasaun Missionário!

Lafasil, dalan naruk, aitarak wain iha hau oin

Ho sim hau revela hau an

Hodi husik buat hotu to nia rohan

Tan grasa ida ne’e ema wain sei lahetan

 

Vokasaun missionário!

Fuan ne’ebé  ksolok lasente kole

Espirito missionário haforsa hau

Airin no fatin hatur iha São Domingos

Sai pregador lialos no roman.

 

                                       Hakerek husi: Irmã Alzira de Fatima dos Reis, OP


 

 

 

Thursday, September 16, 2021

SÊ HAKARAK BOOT LIU SIRA SELUK, NIA SEI SAI IKUS LIU HOTU, SEI SAI HOT-HOTU NIA ATAN

 

DOMINGO BA DALA XXV TEMPO BAIBAIN NIAN

Primeira Leitura       :  Livro Sabedoria 2, 12a;17-20

Segunda Leitura        :  Tg, 16-4, 3

Evangelho                  :  Mc 9,30-37

Belun  doben sira mak Cristo hadomi!

            Ohin, ita tama ona ba iha Domingo XXV Tempo baibain tinan liturgia B nian. Na’i Maromak futar liafuan ba Domingo ida ohin, liu-liu iha Evangelho, descreve kona ba, Jesus hato’o ba Nia escolante sira, ba dala rua nian kona ba sentido husi terus, cruz no ressurreição.

Iha sorin seluk, Jesus mos hanorin Nia escolantes sira katak atu tuir Jesus, labele iha intenção konaba posição ou poder, maibé precisa haraik-an no halo-an kiik hodi sai ema hot-hotu nia atan. Molok atu hakat ba oin, mai ita ba compreende uluk sentido husi Jesus nia terus, ne'ebé ohin Jesus hato’o ba Nia escolante sira.

Jesus maski Maromak Oan, maibé dala barak Nia la hatudu Nia-An ou Nia la gava Nia-An ba Nia escolante sira katak Ha’u ne’e Maromak Oan, maibé dala barak Jesus hatudu Nia-an iha escolante sira nia leet nudar ema bai-bain, ema simples. Até Jesus rasik dehan ba Nia escolante sira katak “ema sei hewai Nia, ema sei hedi Nia ba cruz, maibé Nia sei moris hias husi mate”.

Expressão Jesus nian ne’e mosu dala tolu iha Evangelho Marcos, Mateus, no Lucas. Primeiro: Mc 8, 31-33; Mt 16, 21-23; Lc 9, 22. Segundo: Mc 9, 30-32; Mt 17, 22; Lc 9, 43b,-45. Terceiro: Mc 10, 32-34; Mt 20, 17-19; Lc 18, 31-34.

Iha primeira expressão nian, Jesus haktuir katak ema sê hakarak tuir Nia, sei saran nia moris. Significa Jesus hakarak atu dehan katak ba ema sê de’it nebé hakarak lao tuir Jesus nia ain fatin precisa fo-an tomak, dedica-an tomak, até sacrifica nia-an tan Jesus nia Naran.

Iha segunda expressão nian, Jesus haktuir katak ema sê hakarak tuir Nia, la’os atu ambisi ou buka posição di’ak, ou buka tuur fatin nebé aas, maibé precisa halo nia-an ou haraik-an hanesan labarik-oan.

Iha terceira expressão nian, Jesus haktuir kona prontidão, sai hanesan atan ou disposição hodi serbi malu. Husi expressão tolu ne’e, Jesus hakarak lori Ninia escolante sira atu tama klean liu ba laran hodi compreende sentido husi cruz no ressurreição.

Besik atu tama daudaun ona ba Jerusalém, Jesus hakarak no esforço makaas hodi hanorin escolante sira atu sira bele compreende didi’ak kona ba cruz no ressureição. Durante Jesus nia viagem hamutuk ho Nia escolante, Jesus la koalia kona ba posição ou poder maibé, Jesus koalia liu kona ba crus no ressureição. Tamba ne’e halo escolante sira semakin beik liu tan no halo sira nunca atu bele compreende cruz no ressurreição nebé Jesus koalia durante Jesus viagem hamutuk ho sira to’o Jesus mate iha cruz no moris hias husi mate.

Tuir escolante sira nia comprensão katak Jesus ne’e labele mate nudar ema na’ok ten iha cruz, maibé Jesus ne’e sei moris naruk iha mundo hodi sai ema boot, ema nebé iha poder atu bele ukun Judeu sira iha tempo neba, nune’e escolante sira bele hetan mos posição nebé di’ak, balun ministro, balun secretário, balun director geral. Maibé, la’os buat sira ne’e mak Jesus Ninia intenção atu hanorin ba escolante sira, la’e, Jesus hanorin escolante sira katak atu sai boot, precisa haraik-an hodi simu nia cruz lor-loron no la’o tuir Jesus.

Jesus hakarak hanorin Nia escolante sira atu compreende didi’ak katak atu sai boot sei hasoru susar boot, sei hasoru terus oi-oin, sei hasoru lia bobar no lia falsu oi-oin, hanesan ita rona iha Primeira Leitura, Livro Sabedoria ohin haktuir katak ema aat sira husi mundo ne’e nian sei tau hani ba ema di’ak sira hodi hasusar nian, tamba sira lakoi tuir nia hahalok di’ak sira, sira lakoi tuir nia ukun-fuan sira, sira sei tolok nia, fo terus nian, hodi sukat nia paciência no sira sei lori nia ba mate aat, no ikus mai sira halo duni ida ne’e ba Jesus hodi haterus, baku Nia, hedi Nia iha Cruz hanesan ema naok ten, maibé liu loron tolu Jesus moris hias husi mate.

    Cruz ne’ebé Jesus hakarak dehan ba Nia escolante sira iha tempo neba mak saida? Cruz ne’ebé Jesus atu dehan ba Nia escolante sira la’os kona problema social, la’os kona ba problema aihan, la’os kona ba problema osan laiha, la’os kona ba uma laiha ou hatais laiha, maibé Cruz ne’ebé Jesus hakarak dehan ba Nia escolante sira iha tempo neba mak rezeição husi ema Judeu sira iha tempo neba, ne’ebé lakoi simu Jesus nia doutrina.

Tamba ne’e, mak Jesus dehan, ema sê hakarak tuir nia, ema ne’e tenki pronto simu nia cruz lor-loron, katak pronto simu rezeição iha tempo saida de’it iha fatin nebé de’it. Ema nebé hakarak tuir Jesus, pronto paciência nafatin wainhira ema mundo ne’e nian koalia aat hasoru, pronto wainhira ema mundo ne’e nia koalia liafuan aat hasoru, pronto wainhira ema mundo ne’e nian hewai no la simu tamba Jesus nia naran. Ema nebé pronto ho laran tomak hodi simu ho paciência nafatin hasoru hahalok aat hotu husi ema mundo ne’e nian, ida ne’e mak hatudu momos katak ema ne’e pronto tebes duni simu nia cruz hodi la’o tuir Jesus.

  Jesus terus, hafoin terus no mate iha cruz, maibé Jesus la’os hela metin ba nafatin iha cruz, maibé Jesus moris hias husi mate ka ressureição. Atu ba to’o ressureição precisa liu husi terus no cruz. “Wainhira laiha ressurreição, significa laiha terus no cruz. Wainhira laiha terus no cruz, significa laiha ressurreição”. Maibé, ba dala rua ona mak Jesus koalia kona ba cruz no ressurreição maibbe escolante sira nafatin la compreende Jesus nia lia hanorin ne’e, basá, buat nebé mosu iha escolante sira nia hanoin ou intenção escolante sira nian mak karik Jesus mate, sê los mak sei sai boot hodi troka ou tuur iha Jesus nia fatin.

Nudar Maromak Oan, Jesus hatene momos kona ba escolante sira nia intenção. Maski Jesus hatene di’ak kona ba escolante sira nia intenção ida ne’e, maibé Jesus la hirus sira maibé Jesus buka maneira atu hanorin escolante sira kona ba se mak atu boot liu hotu. Nune’e, Jesus hahu hanorin hodi dehan ba sira, se mak hakarak atu sai boot liu hotu, la’os atu tuur iha fatin aat ou hetan posição, maibé sê hakarak sai boot precisa halo-an nudar atan hodi serbi ema selu, nia la’os hamriik iha posição ida uluk liu maibé nia hamrik iha posição ida ikus liu hodi serbi ema hot-hotu. Claro katak, hodi serbi ema hot-hotu, ida ne’e mak sei valor boot liu wainhira hakarak sai Jesus nia escolante. Jesus rasik halo ida ne’e, serbi ema hot-hotu nudar atan, maibé ikus mai sai liurai ba ema hot-hotu. Jesus nia moris tomak inspira ema hotu atu hetan moris haksolok, no ema hot-hotu bele hetan salvação tamba Nia.

Jesus mos hanorin Nia escolante sira atu la’os simu de’it ema boot, katak ema sira nebé iha sasan ou iha riku soin barak maibé simu ema kiik sira hanesan labarik sira. Significa simu ema ema hot-hotu ho buat saida de’it mak ema iha, bukan pilih kasih melainkan kasian pada semua orang. Simu ema la’os tamba ema halo buat di’ak ou ema fo sasan, maibé simu ema ho realidade saida de’it mak ema iha tamba ema hot-hotu iha dignidade nebé hanesan iha Maromak futar oin. Ema nebé hatene simu ema seluk iha nia moris tamba Maromak horik iha nia fuan. Ida ne’e mak espírito nebé escolante ida precisa halo wainhira hakarak tuir Jesus.

Simu cruz iha relação ho simu ema hot-hotu. Significa precisa simu terus hotu husi mundo ida ne’e hanesan Jesus simu terus nebé haterus husi ema mundo ne’e nian, nune’e de’it mak ita hatene simu ema seluk ho fuan no ho domin tomak hanesan buat sa mak Jesus halo iha Nia moris tomak to’o mate. Tamba ne’e mak Jesus dehan, ema sê hakarak sai boot, nia la’os tur iha trono leten aas liu, maibé nia tur iha kraik hanesan nudar atan hodi serbi ema hot-hotu, hanesan Jesus rasik halo.

      Husi Jesus nia expressão tolu nebé ita rona iha evangelho ohin, “fo-an, la buka oin, pronto serbi”, hakarak dehan saida mai ita kona ba atu tuir Jesus. Primeiro, husi expressão tolu ne’e, hakarak hanorin ita katak atu tuir Jesus ita precisa fo-an tomak ba Jesus, husik Jesus mak forma ita nia-an tuir Jesus nia hakarak, la’os tuir ita nia hakarak ou la’os tuir ita nia vontade rasik. Segundo, tuir Jesus la’os atu buka oin, la’os atu hetan posição nebe di’ak, maibé buat nebé nudar escolante ida soi atu hetan ou simu mak haksolok basá manan naran hakerek iha lalehan.

Atu bele hakerek iha lalehan, ita precisa halo saida? Halo tuir buat saida iha Segunda Leitura ohin, São Tiago nia surat dehan, “buka halakon laran moras malu no hirus malu, basa iha fatin nebe iha laran moras malu no hirus malu, iha neba sei iha hahalok aat oi-oin”. Nune’e de’it mak ita bele manan no ita nia naran sei hakerek mos iha lalehan. Terceiro, atu tuir Jesus, ita la’os ba ho ita nia interesse pessoal maibé husik ita nia-an atu Ida nebé aas liu mak guia ita no sei lori ita ba fatin nebé nebé Maromak rasik mak prepara ona ba ita ida-idak. Maski to’o oras ne’e, ita hot-hotu la hetan buat hotu nebé Maromak hakarak ba ita, ou Maromak prepara ba ita, maibé ita fiar nafatin katak Maromak ne’e sempre laran luak nafatin ba ita, Maromak sempre prepara nafatin yang terbaik ba ita.

Importante ita buka fiar metin nafatin iha Maromak nudar ita nia Criador, fiar nafatin iha Jesus Cristo nudar ita nia Salvador no Redentor nebe sei lori ita ba to’o ressurreição final. Ida ne’e de’it mak ita precisa hamoris nafatin iha ita nia moris, nudar Jesus nia escolante to’o mate…..AMEN

Reflesaun Husi: Irmã Zelia  dos Reis Nunes, OP