MSGR. Ramon Zubieta y Les moris iha Arguedas, (Navarra) Espanha iha loron 13 fulan Agustu tinan 1864. Nia mak oan ikun husi maun alin nain haat. Nia aman Joaquim mate wainhira Ramon sei iha fulan sia (bebe) nia inan Ramona mak tau matan ba oan sira hotu, ho
devosaun boot ba Nain feto virgem de Hugo, padroeira iha sira nia knua sai nudar matadalan ba nia atu sai
missionário diak ida. Iha loron ida nia lee revistas kona ba Martires iha
China, akontesimentu ne’e doko no
sunu nia fuan atu sai mos missionário no
martir tan ne’e nia hahu formasaun Iha konvento Ocana
provinsia Dominikano nian iha Filipina,
hala’o noviciado iha tinan 1881 hala’o estudus Filosofias no teologia iha Avila. Kompleta ninia
Formasaun Teologia iha Manila to’o simu ordenasaun sacerdotal iha fulan Marco
tinan 1889.
Hahu kedas ona serbisu iha Filipina hodi tama ba ailaran
fatin perigoju nian hodi halo serbisu ba
grupo Tagalog no iggorotes (Filipina rai nain ). Hetan sofrimentu boot iha
prizaun durante fulan 18 nia laran,
wainhira hetan tiha libertasaun iha tinan 1901 superior geral hili fali nia atu
ba iha vicariatu iha sul oriente iha Peru atu haklean fiar sarani nia iha fatin
neba . momentu neba nia halo tinan 36.
Loron 21 fulan fevereiro tinan 1902 too iha porto Lima
hamutuk ho fray nain 2 mak fray Jose M. Palacio no fray Francisco Cuesta. Sira hahu ona tama ba ailaran fatin
kumplikadu tebes. Rai nebe ho luan
130.000 km2, haleu ho mota boot mak: Urubamba no Madre de Dios. Iha teritorio boot nee mak iha ema ilmanu rihun rua
ne’ebe moris subar no governo bandu atu ema estranjeiro labele tama ba
sira leet, sira hetan esperensia terus no susar makas.
Msgr. Zubieta hare
ho neon nakraik ba ilmanu sira nia moris, nia preokupa maka’as hodi hanoin atu hadia sira nia moris, tan
ne’e padre sira iha Peru mos lolo liman atu tulun malu too ikus sira harii ona
komunidade rua mak iha Urubamba (Chirumbia)no Madre de Dios(Asuncion).
Mestre da Ordem, Pe. Jacinto M. Cormier, simu vicariato
foun ne’e nudar apostolado foun ida, tan ne’e iha tinan 1906 Pe. Zubieta simu
ho kontente missionaries foun nain 6 haruka tan mai ba vicariato foun ne’e.
Pe. Zubieta lalais kedas halo programa hodi fahe missionaries hirak ne’e ba iha Urubamba no madre de dios atu konhese moris ema ilmanu nian tamba nee importante hodi kontribui atu halao promosaun humana – religiosa no problemas hirak nebe halo ema haluha tiha no deskonhesidu iha zona 2 ne'e. Iha tinan 1912 aumenta tan uma iha kapital Santuario de Santa rosa de Lima uma atu simu no atende missionaries sira iha foho mai atu deskensa no konsulta wainhira moras. Iha tinan 1913 papa iha Roma hili ona bispo fo knar atu toma konta ba iha Urubamba no Madre de Dios atu sai nu'udar Vicariato apostoliko, ne’e mak sira hili pe. Zubieta. Iha tinan 1918 hamutuk ho Beata Ascension Nicol iha tinan ne’e mos mak harii kongregasaun Missionarias dominikanas do Santisssimo do Rosario, nudar kongregasaun foun ida. Iha tinan 1919 harii tan revista “misiones Dominicanas” nudar testemunha ba misaun iha ailaran no mos kona ba vicariato. Serbisu forsado ho sakrifisio makas nebe halo husi Msgr. Zubieta, akumula ona ho problemas oin –oin iha missaun foun ne’e halo msgr. Zubieta moras makas ona to’o husik I’iss ikus nian iha komunidade Missioneras dominikas iha Huacho iha loron 21 fulan dezembro tinan 1921. Mate ho tinan 57 ho nia moris serbisu evangelho.
Nia mate hodi husik hela komunidades 8, uma misaun iha vikariatu ho missionaries 21. Ho kongregasaun foun nebe hari’i missioneras dominikas del santissimo Rosario iha komunidades 7 ho madres professa ona 60.
Obrigada wain ba ita nia dedikasaun no testemunha
"MGR. Zubieta nudar ema ida nebe
halo movimento makaas nia labele
hakmatek no la para. Hahu kedas ninia desizaun atu hili dalan religioso no
missionario, nia nafatin loke an ba Maromak no ba maun alin sira no ba deit nesesidade ema kiak nian no wainhira iha biban no
aspirasaun husi hirak nebe hanesan nia hodi lao tuir iha dalan hanesan ho alvo dedikasaun
no komitmentu. Ho ninia nakloke an ba moris, ba moris tuir mai, ba ema seluk, maka sai
nudar airin ida nebe dudu nia atu lao hodi kolabora hamutuk ho inisiativa no
komitmentu rasik"
Isin mak mate, espiritu moris namanas nafatin too ohin loron.
Orasaun
Nai Jesus, Ita haraik ba Ita atan serbisu nain
missionario ida,
Fray Ramon Zubieta Y Les, ne'ebe ho virtude heroiko nian haklaken Ita ninia evanjelu no habelar Ita Nia reino, serbisu ho laran tomak, la sente kolen no terus husi opresaun ho domin no laran metin nafatin.ami husu Ita atu ho ninia hahalok diak tomak bele halo nia sai hanesan Ita nia santu sira iha kreda atu haraik mai ami grasa nebe ami husu liu husi ninia harohan deit (hasa'e intensaun...)
AMEN
BEATA
ASCENSION NICOL GOÑI,
RELIGIOSA, MISSIONARIA (1864 - 1960): KO-FUNDADORA BA
IRMÃS MISSIONÁRIAS DOMINIKANAS DO ROSARIO.
BEATA
ASCENSION NICOL GOÑI,
Nia naran original
mak: “Florentina Nicol Goñi"
Nai mak oan ikun husi Juan
Nicol Zalduendo no Agueda Goni Vidal.
Nia maun alin sira mak: Conception, Luisa no Marcelina. Wainhira sei kiik hela
sira oan kiak ona nia inan husik hela sira mesak ho nia aman. Tan ne’e mak atu
fo formasaun humana feto nian nia aman husu ba irmas Dominikanas Santa Rosa iha
cidade Huesca.
Nudar labarik nia ajuda iha familia laran hodi tau matan
ba sasan uma laran nian. Wainhira iha tinan 14, Ascencion ba tama colegio Santa
Rosa de Lima iha cidade Huesca. Hamutuk ho madre sira nebe tau matan ba colegio
nia hanoin atu sai hanesan madre sira; nune’e nia fila ba uma atu halo decijaun
ne’e hamutuk ho nia familia too tinan 1 ho balun, hodi esklrese ona dalan ida
ne’e ba familia.
Iha tinan 1885, nia fila ona ba colegio Huesca hodi hahu
ninia Noviciadu tinan 2 nia laran no ikus mai halo votus hodi saran an ba
maromak, iha neba mak hahu ona halo misaun nudar professora.
Tinan 28 sai nudar edukadora iha eskola Huesca, maibe
husi fuan nebe klean ninia hakarak mak atu serbi kiak liu iha kiak sira nia
leet.
Iha Ailaran Peruana
Nune’e mak iha tinan 1913 Bispo Ramon Zubieta husi
Vicariato Apostoliko Porto Maldonado iha
Peru, to’o iha Huesca lori ho karta nebe
superior hakerek. Tamba Peru presisa madre sira atu Eduka maluk inan feto
sira. Ida ne’e halo Madre Ascension
entusiasmo makaas hodi ofrese uluk kedas nia an atu ba Ailaran Peru.
Tinan 1913 fulan Novembro madre Ascension Hamutuk ho
madre nain haat mak sai nudar gurpo dahuluk nebe halo viagem atu ba Peru ho ro
sira too iha porto Peru loron 30 fulan Dezembro.
Religiosa sira nebe iha uluk Peru simu sira iha sira nia
konventu Lima Capital Peru, hela temporaria deit hodi hein atu ba ailaran
Peruana nian.
Viajem Perigu
nebe kleur
Madre Ascension no madre rua tan mak sai nudar feto
dahuluk tama ailaran Peru. Notisia ksolok boot too iha lima kona ba sira nia
Viajem ba ailaran, tamba iha risku barak mota boot foho ass ailaran, maibe sira
bele hakat liu hodi too iha fatin.
Iha tinan 1915 loron 24 nudar adventuras maravilha iha
primeira missaun iha Porto Maldonado, ne’e marka ona katak ida ne’e mak : “
Maromak nia bolu dahuluk ba Missaun”. husi fatin nee nia dedika an tomak ba iha
edukasaun labarik sira no inan feto sira atu lori sira hodi sai husi ignorante
laran no husik hela tiha sira nia kiak iha dezenvolvimentu.
Iha Maldonado Madre sira hahu ona loke colegio ba feto
sira, loke mos sira nia uma rasik hanesan hospital hodi fo tratamentu ba moras
sira. Halo
apostolado hodi vizita tama uma sai uma atu atende ba sira nia nesecidade
baziku.

Sempre iha
prezensa Maromak nian.
Madre Ascension sai nudar Exemplo Fiar Nia Ba Maromak, ho
moris orasaun makas no tau prezensa Nai maromak nian iha buat hotu nebe nia
halao maske viajem ho bero, kuda, lao mesak ka ho ilmanu sira.
Ho moris nebe especial tebes iha ailaran hodi lori ema
rai nain sira atu sai husi ignoransia, mukit, ema husik hela, atan ba ema seluk
halo madre ne’e la kolen no kontente nafatin hodi halo serbisu nebe ho forsa admiravel
tebes too loron ida nia dehan: Hau labele esplika katak hau nunka sente besik
liu ba Maromak hanesan iha fulan 16 nia laran iha ailaran. Ho distansia nebe dook tebes husi madre sira iha Huesca
Espanha, madre Ascension ho Bispo Ramon Zubieta iha ona hanoin atu harii
kongregasaun foun nee, ho hanoin no suporta nebe mai husi master geral
Dominikanos nian.
Coofundaora ho bispo Ramon Zubieta, sira hili madre
Ascension nudar madre geral dahuluk nian, serbisu nee nia dedika an tomak to’o
hodi husik nia iis ikus nian iha loron 24 fulan Fevereiro tinan 1940 kuando
hela deit ona loron 20 atu kumpleta tinan 72, mate iha komunidade Matriz
de Pamplona.
Madre
ascencion nudar pionera iha promosaun feto.
Iha loron 24 fulan setembro tinan 1962 iha Pamplona loke ona
prosesu ba canonizasaun to’o fulan abril tinan 2003 iha prezensa papa Joao
Paulo II lee dekreto kona ba virtude heroicas nian. Nune’e iha loron 15 fulan
maio tinan 2005 loron pentecostes, foti
ona nia nudar BEATA.
Ninia festa boot mak iha
loron 24 fulan Fevereiro.
ORASAUN
Nai Jesus kristu, ita simu ema hotu iha mundu raiklaran nu'udar heransa ida no Ita Boot hakarak sira atu sai naroman ba Ita Nia lia fuan diak ne'ebe Ita Ninia apostolu sira hatudu mai ami hotu. ami husu Ita Boot nia roman fiar nian atu leno ami nune'e ami bele fo gloria ba beata Ascencion Nicol ne'ebe serbisu maka'as atu habelar Ita nia reino. Haraik mai ami grasa ne'ebe ami husu(intensaun .......) se sira ne'e hotu fo gloria ba Ita Nia Naran no hasa'e honra ba Ita Nia santu sira, Ita ninia missionaria ne'ebe partisipa iha Ita nia apostolu sira iha raiklaran .
AMEN
Iha tinan 1915 loron 24 nudar adventuras maravilha iha primeira missaun iha Porto Maldonado, ne’e marka ona katak ida ne’e mak : “ Maromak nia bolu dahuluk ba Missaun”. husi fatin nee nia dedika an tomak ba iha edukasaun labarik sira no inan feto sira atu lori sira hodi sai husi ignorante laran no husik hela tiha sira nia kiak iha dezenvolvimentu.
Iha Maldonado Madre sira hahu ona loke colegio ba feto sira, loke mos sira nia uma rasik hanesan hospital hodi fo tratamentu ba moras sira. Halo apostolado hodi vizita tama uma sai uma atu atende ba sira nia nesecidade baziku.
Sempre iha
prezensa Maromak nian.
Madre Ascension sai nudar Exemplo Fiar Nia Ba Maromak, ho
moris orasaun makas no tau prezensa Nai maromak nian iha buat hotu nebe nia
halao maske viajem ho bero, kuda, lao mesak ka ho ilmanu sira.
Madre Ascension sai nudar Exemplo Fiar Nia Ba Maromak, ho moris orasaun makas no tau prezensa Nai maromak nian iha buat hotu nebe nia halao maske viajem ho bero, kuda, lao mesak ka ho ilmanu sira.
Ho moris nebe especial tebes iha ailaran hodi lori ema rai nain sira atu sai husi ignoransia, mukit, ema husik hela, atan ba ema seluk halo madre ne’e la kolen no kontente nafatin hodi halo serbisu nebe ho forsa admiravel tebes too loron ida nia dehan: Hau labele esplika katak hau nunka sente besik liu ba Maromak hanesan iha fulan 16 nia laran iha ailaran. Ho distansia nebe dook tebes husi madre sira iha Huesca Espanha, madre Ascension ho Bispo Ramon Zubieta iha ona hanoin atu harii kongregasaun foun nee, ho hanoin no suporta nebe mai husi master geral Dominikanos nian.
Coofundaora ho bispo Ramon Zubieta, sira hili madre Ascension nudar madre geral dahuluk nian, serbisu nee nia dedika an tomak to’o hodi husik nia iis ikus nian iha loron 24 fulan Fevereiro tinan 1940 kuando hela deit ona loron 20 atu kumpleta tinan 72, mate iha komunidade Matriz de Pamplona.
Madre
ascencion nudar pionera iha promosaun feto.
Iha loron 24 fulan setembro tinan 1962 iha Pamplona loke ona
prosesu ba canonizasaun to’o fulan abril tinan 2003 iha prezensa papa Joao
Paulo II lee dekreto kona ba virtude heroicas nian. Nune’e iha loron 15 fulan
maio tinan 2005 loron pentecostes, foti
ona nia nudar BEATA.