Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, March 18, 2022

HAKRIBI SALA NO FILA FALI BA NA’I

 


 

DOMINGO DATOLUK TEMPU QUARESMA NIAN

Primeira Leitura : Exodus 3, 1-8a. 13-15

Segunda Leitura : 1 Cor. 10, 1-6. 10-12

Evangelho : Lucas 13, 1-9

            Ohin ita tama ona ba domingo datoluk tempu quaresma nian. Iha leitura sira ohin loron nian bolu ita atu hakribi sala no fila fali ba Na’i. Primeira leitura dehan mai ita oinsa Maromak bolu  Moises husi áhi-klobor oan ida (Ex. 3, 1-8ª. 13-15). Segunda leitura São Paulo hatete mai ita atu aprende husi pasado (1 Cor. 10, 1-6. 10-12). Iha evangelho  Jesus fo hanoin ba ema sira atu hakribi sira nia sala. Jesus dehan mos aiknanoik kona ba ai figueira ida iha toos laran. (Lc. 13, 1-9).

            Maromak bolu ita ida-ida ho naran, hanesan Nia bolu Moises ba vocasaun único atu sai ema diak no simu Na’i nia perdaun. Maromak bolu ita lorloron no nia bolu nafatin ita atu hetan fatin santo ne’ebé Maromak horik ba iha ita nia moris lorloron hanesan iha fatin  ne’ebé ita hela, misaun nebe ita halo no escola  ne’ebé  ita aprende. Nune’e Maromak laran luak ba ema  ne’ebé terus no susar tan ne’e mak Na’i bolu mos ita atu hakribi sala husi ita nia hanoin no hahalok destrutiva sira  ne’ebé mak hakanek no haterus ema seluk nia moris.

  Aiknanoik kona ba aifigueira nebe Jesus fo mai ita ne’e laiha nia final tamba Maromak hakarak fo mai ita opsaun no lian atu ita kontinua hakerek Na’i nia laran luak no perdaun iha capitulo tuir mai. Jesus dehan mai ita katak ita nia vida mos dalaruma ita sente sabraut, ita sente katak ita nia fiar mos la fo fuan no halo ita sente Maromak dok husi ita. Jesus fo hanoin mai ita katak momento sira hanesan ne’e sei la hotu, momento sira hanesan ne’e mak Maromak continua cuida ita ho laran luak no hein ita ho pasensia. Ema ida-ida nia historia hanesan  ho aiknanoik ai-figueira ne’e. Nune’e labele hapara jornada quaresma nian tamba Maromak mos sei la para atu lao ho ita. Tamba ne’e mak abut no razaun kona ba hakribi sala nian mak MAROMAK NIA LARAN LUAK.

 

Reflesaun husi : Irmã .Rosita Carvalho da Costa, OP


 


 

Friday, March 11, 2022

ORASAUN: HOTU TUIR MAROMAK NIA HAKARAK NO FIAR IHA DOMIN ROHAN LAEK JESUS NIAN

 

SEGUNDO DOMINGO DA QUARESMA

Leitura I Gen 15, 5 – 12.17 – 18

Leitura   II   Fil. 3, 17 – 4,1

Evangelho Lc 9, 28b – 36

 

 

    Reflesaun badak ne’ebé hau hakarak atu fahe ituan Iha domingo quarezma daruak nian  nee. Husi evangelho saun Lukas salienta  katak Jesus sa’e ba foho Tabor ho eskolante preferido nain tolu. Historia Jesus nian hatudu Ninia Gloria iha foho Tabor nee interessante tebes. Iha neba mosu figura importante rua iha antigu testamentu mak Moises no Elias, sira iha signifikadu propriu atu konhese didiak Jesus. Moises halo papel importante  nudar lideransa  no Elias ninia serbisu mak hein Maromak nia povu ho seguru povo ne’ebé mak Maromak hili.

    Ho prezensa Moises no Elias nian ne’ebé halo dialogu ho Jesus iha foho Tabor hodi hatudu katak lei no profeta nudar aliadu Jesus Kristu nian. Nune’e mak kesi metin ita ho tali fiar nian, basa sarani idak – idak mos, sai ona aliadu ba Jesus hodi hetan moris, ksolok, mate no moris hias. Husi manifestasaun nebe akontese  Iha foho Tabor  nee nudar akontesimentu misteriozo ho silensiu ba quarezma daruak nian  ho signifikadu katak sei hetan Gloria iha ressureisaun.

    Pedro hatudu reasaun katak atu hela nafatin deit ona iha foho neé ho ninia hanoin dehan Maromak nia reino remata ona iha foho neé. Maibe ita hatene no konsiente mos katak Maromak nia reino nee rohan laek basá ita partisipa iha esperansa. Basá saun Paulo dehan Nia transforma ho haraik – an ho modelu Gloriosa. Basá Jesus sae ba foho atu reza no iha orasaun nia laran mak manifesta ba eskolante nain tolu naroman interior nian. Tamba nee ba ita kristaun  ne’ebé fiar iha Jesus Kristu; orasaun ka reza la significa atu hamos problema ka hasai responsabilidade maibe orasaun marka sentidu boot ba ita atu simu buat hotu tuir Maromak nia hakarak hodi tau fiar iha domin rohan laek Jesus nian, orasaun mak xave salvasaun nian.

   Maluk sira; orasaun la’os asesorias maibe nee kestaun ba moris, se mak reza? Nia konfia ba Maromak nia domin no bele tama iha moris rohan laek Maromak nian.

   Mai ita harohan atu iha tempu quarezma nee ita husu Nain Feto nudar inan igreja nian no mestra ba moris espiritual nebe hanorin ita atu reza hanesan nia oan Jesus neé mak ita nia existencia husi roman fiar nian

 

Reflesaun Husi: Irmã Lucia do Carmo, OP


 

 

 


 

Thursday, March 3, 2022

ESPIRITO SANTO LORI JESUS BA TO’O RAI FUIK; NIA HELA IHA NEBÁ LORON HA’AT NULU

 

PRIMEIRA SEMANA DA QUARESMA (Ano C)

1ª leitura: Deut.26:4-10

2ª leitura: Roma 10:8-13

Evangelho : Lucas 4: 1-13



Maun, bin alin sira hotu, ksolok loron quaresma mai ita hotu !!!

     Ita nía peregrinasaun iha rai ida ne’e sempre la’o ho tentasaun  oi-oin, buat hotu nebe sai causa ba ita nia pecado, Nia sempre presente iha ita moris lor-loron. Tentasaun la’os pecado maibe nia bele halo ita comité pecado. Tentasaun ne’e hola parte iha ita nia crecimento spiritual nian, quando ita bele ultrapasa  tentasaun hirak ne’e ita foin bele dehan ba ita nia-an katak ita nia spiritualidade forte.                       

    Meios hotu hosi tentasaun nian balun haleu hela ita, hela ho ita no dala barak domina ona ita (falta de: responsibilidade, caridade, honestidade,sacrificio, nst.)no mos  tentasaun ne’ebé oferese hosi liur(media social : whatsapp,messenger,FB,nst)nebe halo ita sai atan(falta descansa,lakon tempo, dala ruma lori mos ita ba pecado).  Meios sira ne'e lori ita ba pecado sei ita uza la ho responsabilidade no ita uza atu estraga ema seluk nia moris.                                                                                                                                                                      

    Iha tempo Quaresma Kreda oferese mai ita Sarani loron 40 iha tinan ida nial aran, privelegio boot ida atu ita hafoun-an, husu Espirito Santo loke ita laran hodi  rekonhese  ita nian frakesa hotu.

   Iha Evangelho São Lucas nian ohin relata mai ita oinsa Jesús vence diabo nia oferese.                                  Diabo koko Jesus ba buat oin tolu;Identidade,Autoridade,Provição.                                                           

     Identidade: “O Maromak oan karik ,O soe-An housi ne’e ba kraik!” . Jesús hatene Nia- An nudar Maromak oan .                                                                                                                                               Autoridade: “ Hau bele fo ba O reino ne’e tomak hamutuk ho nia riku-soi, husu katak O tuku tur ba rai hodi hanai hau”.                                                                                                                                            Provição;  “ O maromak oan karik,dehan ba fatuk sira atu nakfilak ba ai han”.                                         

    Jesús hatene Nia-an,nia Autoridade abut metin iha Aman Maromak nian Vontade , Jesus hatudu ba diabo Se mak Nia-An e hosi ne’ebé  Nia hetan Autoridade e provição.

   Jesus hetan tentasaun tolu hosi diabo, oinsa ho ita, ita monu ba diabo nia tentasaun iha parte saida?  La importa ita monu dala hira ,buat ne'ebe vale mak bainhira ita hamrik fila fali, hodi kontinua ho halo buat diak. Papa francisco iha nia mensajen quaresma nian tinan 2022; 1.“labele kole atu Reza” 2.“ ita labele kole hodi halo diak”.  orasaun ho aksaun tenke la’o hamutuk. Laos deit reza ba ita ni- an no halo diak deit  ba ita nia-an. Ita halo  atu ema hotu hetan beneficio hosi ita nia orasun no ita nia hahalok  diak.           Mai ita oferese ita nia aksaun quaresmal nian ba paz iha mundo,liu-liu ba Ucrania ho Rusia  .

Reflesaun hosi: Irmã Olandina Baptista,OP


 

Thursday, February 24, 2022

ANTES HASAI EMA SELUK NIA FOER, HASAI ULUK LAI ITA NIAN

 

DOMINGO BA DALA UALO TEMPO BAIBAIN NIAN

1a. Leitura: SIR. 27: 4-7

2a. Leitura: 1Cor. 15:54-58

Evangelho: Lk. 6: 39-45

 

 

Jesus halo komparasaun ida dehan, “Ema matan delek la bele hatudu dalan ba ema matan delek seluk. Selae sira nain rua monu hotu ba rai kuak. Estudante ida la bele boot liu nia mestri, maibe se nia eskola to ramata, nia bele hanesan nia mestri.  Nusa mak o haree ai rahun kikoan ida iha ema seluk nia matan, maibe ai kabelak nebee taka o nia matan rasik, o la senti? Oinsa mak o brani dehan, “ kolega, mai hau hasai tiha ai rahun kikoan nee hosi o nia matan”. Afinal iha ai kabelak ida taka hela o nia matan. Imi koalia oin ida, hahalok oin seluk! Hasai tiha uluk lai ai kabelak iha o ni matan, mak foin o haree hetan para bele hasai ai rahun kikoan hosi o nia maluk nia matan”

Jesus halo tan komparasaun ida nune’e:  “Ai hun nebe’é diak, nunka foo fuan aat. Nune’e mos ai huun nebee ladiak. Nunka foo fuan diak”. Ema hatene ai hun ida idak liu hosi nia fuan. Ita la kuu uvas ka ai fuan figeira hosi ai tarak. Nunee mos ho ema ne’ebé diak koalia buat diak, tamba nia laran mos diak. Ema ne’ebé aat koalia buat at, tamba nia laran mos at. Tamba buat ne’ebé nia koalia, sai hosi nia fuan- laran.

Evangelho ohin loron nian fo hanoin ita atu ita mais atento ba ai kabelak ne’ebé iha ita nia matan duque ai rahun iha ema seluk nia matan. ita ema ida idak iha  pontus de “matan delek” : fraqueza, sala, no imperfeito ne’ebé mak taka nia nia matan ou visaun, ne’ebé  mak halo ita la hare “claro ou mos”. Dala barak ita preocupa liu, no gosta atu hare no koalia i critica ba ema seluk nia sala ou fraqueza do que ita nian an rasik. Ita nia liafuan dala barak hamonu no hamate ema seluk nia vida. Nunee ita labele ajuda ou lori ema seluk ba dalan los wainhira ita an rasik la hare sala ne’ebé mak ita iha.

Iha frase (liafuan) ida dehan katak: “Wainhira ita hatudu liman fuan ida ba ema seluk, iha liman fuan tolu nebe mak hatudu fali mai  ita, maibe ita la nota liman fuan tolu ne tamba liman fuan tolu ne hasubar an”. frase ida ne’e bolu ita nia atensaun kona ba ita nia julgamentu ba ema seluk. Iha evangelho saun Mateus 37 nian dehan “Tuir ita nia liafuan, ita sei sai ema nebe’é loos i tuir ita nia liafuan mos ita sei hetan kastigu”.  Iha Evangelho ohin loron ninian Jesus husu ita atu ita reflete no examina ita nia fuan klean liu, atu nune’e ita hakonu ita nia moris ho rikusoyn nebe diak no  liafuan diak ne’ebé Maromak desejo mai ita.

Ita Hanesan sarani catolico no eskolante Jesus nian ne’ebé diak ho hahalok diak, atu servi no sai atan ba ema kbiit laek. Ita tenki iha fuan boot no mos, tamba ita mak sai matan dalan ba ema matan delek sira. Wainhira foer ruma tama ita nian matan ita husu ajuda husi ema seluk to huu foer nebe iha ita nian matan. Mai ita husu Jesus nia tulun no permite Jesus atu sai mata dalan ba ita no loke ita nian matan hodi hare hanesan Jesus hare, perdua ema seluk hanesan Jesus perdua ita salan.

 

Reflesaun Husi: Irmã Nelia Pinheiro, OP 


 

 

Friday, February 18, 2022

HADOMI IMI NIA FUNUBALUN SIRA NO HALO DIAK BA SIRA NE’EBÊ HIRUS IMI

DOMINGO BA DALA VII TEMPU BAIBAIN NIAN

 1a. Leitura: 1Sm. 26:2, 7-9, 12-13, 22-23

 2a. Leitura: 1Cor 15:45-49 

Evangelho: Lk 6:27-37

 Iha Evangelho São Lucas ohin loron nian kapas teb-tebes no convida ita atu reflete didiak liu tan kona ba aksaun ou atitude ne’ebé Jesus hakarak ita hotu bele halo tuir mak atu hadomi imi nia funubalun sira no halo diak ba sira ne’ebé hirus imi, harohan ba sira ne’ebé koalia a’at imi, fo perdua, no imi sei hetan perdua. Liafuan sira ne’e hotu la fasil ba ita hotu atu hala’o no sai hanesan dessafios mai ita hotu.

     Ho ida ne’e oinsa atu ita bele halo tuir Jesus ninia liafuan hirak ne, oinsa ita atu aplika ba ita nia moris loron loron nian ? Uluk nanain ita hare uluk lai ba ita ida idak nia an no husu se los mak hau nia enimigo ?Oinsa hau bele fo perdua ? wainhira ita kolia liafuan ‘Hadomi’ fasil tebes ba ita hotu atu ita koalia, no wainhira ita uja liafuan ne’e ba ema nebe mak ita hadomi deit , hanesan ita nia belun, familia no sira ne’ebé hadomi ita. Jesus fo hanoin ita katak la to’o deit atu hadomi sira ne’ebé hadomi ita. Ita se mana los saida atu hadomi sira ne’ebé hadomi ita? Koalia hadomi maibe dala barak ita la hare iha ita nia hahalok sira. 

     Nune’e hare ba realidade moris ohin loron nian, iha familia uma laran, iha sociedade, iha escola, iha communidade, iha fatin ne’ebé deit sempre mosu konflitu hanesan,: baku malun, oho malun, hatun malun, hotar malu, laran moras ba malun,la gosta malun, no seluk tan, ne hotu tamba sa? Ne’e hotu tamba ita la aplika liafuan hadomi ne ba ita nia aksaun. Nune’e Jesus fo hanoin mai ita atu hadomi. 

    Hadomi ita nia an rasik nune’e mos bele hadomi ema seluk maski ema nia sai ita nia enimigo. Ida ne’e la facil atu halo maibe ita percisa continua nafatin convida Jesus iha ita nia moris liliu husu Nia atu truka ita nia fuan hodi nakfilak ba fuan compassivo nune’e ita bele fo perdua no hadomi ita nia enimigo sira hanesan Jesus for perdua ninia enimigo sira to mate iha Crus. 

     Haka’as an nafatin atu halo diak ba ema hotu, fo bensaun ba sira no reza ba sira. Se ita halo ida ne’e ita sei descobre liu Nai Maromak ninia domin iha ita nia moris no husik Nia hadomi ita atu nune’e ita mos bele hatene hadomi. 

     Reflesaun Husi: Irmã Berta Soares Moniz, OP