Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, June 7, 2024

DIAK NE’EBÉ ITA HALO EMA SEI HALUHA; CONTINUA HALO DIAK

 

DOMINGO BA DALA SANULU TEMPU BAIBAIN

1a. Leitura: Gen. 3:9-15

2a. Leitura: 2 Cor. 4:13-5:1

Evangelho: Mk.3:20-35

 

Jesus ninia parenti sira hanoin nia bulak ona no eskriba balun hanoin nia iha diabo iha nia laran. Tan nia serbisu loron kalan la para. Nia hala’o Aman Maromak nia vontade; halo diak nafatin ba ema hotu.

Wainhira ita halo buat ida, ema seluk sempre koalia. Nune’e Santa Teresa de Calcuta fo hanoin mai ita nune’e:

Ema dala ruma irracional no hanoin deit sira nia an, fo perdua sira de qualquer maneira.

Se ita laran diak, ema acuja ita iha motivos ocultos

Sai laran diak de qualquer maneira.

Se ita honesto, ema sei bosok ita,

Sai ema honesto de qualquer maneira.

Se ita hetan ksolok, ema sei laran moras,

Haksolok de qualquer maneira.

Buat diak ne’ebé ita halo, ema sei haluha loron tuir mai,

Halo diak de qualquer maneira.

Fo ba mundo buak diak liu ne’ebé ita iha no talvez nunca suficiente

Fo ita nia melhor de qualquer maneira.

Atu ita hare, no fim, ida ne’e entre ita ho Maromak

Nunca husi ita ho sira de qualquer maneira.

Jesus mesmu ema barak hanoin oi-oin kona ba saida mak Nia halo. Nia la para hala’o Aman Maromak nia vontade. Nia missaun manan ona diabu nia hahalok no Nia preocupa deit ho hahan Spiritual nian.

Tan ne’e mai ita hare ita nia serbisu sira lor-loron nian, se ita halo tuir Maromak nia hakarak, ita halo ba ita an rasik, ou ita halai tuir diabo nia hakarak?

Tebes duni, se ita hala’o Maromak nia serbisu, ita sei haksolok no sei la rende mesmu que  ita rona ema koalia kontra ita. Maibe sei ita halo saida mak ita hakarak deit no halo tuir diabo nia hakarak, ita nia moris sei la hetan ksolok no saida mak ita halo loron ida sei lakon le’et deit. Tan hala’o Maromak nia serbisu mak folin a’as liu buat hotu.

 

Reflesaun Husi: Irmã Maria de Fatima Pui, OP

 


 

Friday, May 31, 2024

SAI PAUN PEDAÇO IDA BA MUNDO

 

SOLENIDADE DO SANTISSIMO CORPO E SANGUE DE CRISTO

1a. Leitura; Ex. 24:3-8

2a. Leitura: Heb. 9:11-15

Evangelho: Mk. 14: 12-16, 22-26

 

Durante tempu pandemia celebrasaun festa ohin loron nian sai significativa teb-tebes. Sarani barak iha mundo tomak labele simu comunhão tan Celebração Eucaristica iha deit “online.” Sarani lubuk iha deseju boot tebes hakarak simu Jesus Nia futar Isin ho Ran real.

Maibe oras ne’e ita fila fali ona ba situasaun normal. Ema barak ba missa no simu comunhão domingo- domingo.. Ba sira ne’ebé iha devoção maka’as ba Eucaristia, adora no simu Jesus nia futar isin lor-loron.

Pergunta ida mosu katak: depois de simu Jesus nia futar isin no ran iha impacto saida ba ita nia moris? Iha transformação ruma? Ita koko moris tuir Ida ne’ebé fo nia isin ita han no fo nia ran ita hemu? Desafio boot ida mai ita katak depois de ita simu Jesus nia isin no ran, ita precisa sai hanesan nia. Ita koko atu hola ituan nia moris.

 Iha Evangelho são Markus nian descreve katak  Jesus kaer paun, fo bensa hodi  silu, no fahe paun moris nian ba escolante sira.(Mk. 14:22)  

    Iha matenek nain ida naran Henry Nouwen, o hanoin mai ita hodi hakerek iha nia liafuan rasik liafuan sira: “ kaer” “ fo bensa” “silu” no fahe” fo summario ba ita nia moris sarani nian tamba hanesan sarani, chamada ida ba ita atu sai paun moris nian ba mundo. Paun ida ne’ebé kaer, fo bensa, silu no fahe.

Hanesan paun ida Jesus kaer, Maromak hili ita, seleciona ita tan ita iha role improtante atu halo iha Maromak nia istoria. Hanesan Paun ne’ebé Jesus fo bensaun, ita mos hetan bensaun husi Nai Maromak. Nia bolu ita ita sai bensaun ba ema seluk

Hanesan paun ne’ebé silu hodi fahe, ita mos “quebrados” iha manera oi-oin. Convida ita atu hakuak ita nia kanek sira, aprende atu transforma sira nune’e ita bele senti sufremento maluk sira nian iha ita nia mundo nakonu ho kanek. Hanesan Paun ne’ebé Jesus fahe, Nia mos fahe mai ita atu sai presente ba ita nia humanidade.

Nune’e belun sira,  mai ita hotu sai paun pedaço ida ba mundo.

Reflesaun Husi: Irmã Maria de Fatima Pui, OP


 

Saturday, May 25, 2024

SANTÍSSIMA TRINDADE MAK ITA NIA MODELO DE UNIDADE

 

DOMINGO DA SANTÍSSIMA TRINDADE

1a. Leitura: Deut.4,32-34.39-40

2a. Leitura: Rm.8:14-17

Evangelho: Mt.28:16-20

 

Ohin loron ita celebra um dos maiores mistérios iha ita nia fe nudar ema sarani, Santíssima Trindade. Celebrasaun ida ne fo hanoin mai ita kona ba Aman, Oan no Espírito Santo nia servisu hamutuk. Sira nunka fahe malu mesmu sira ida-ida iha distinta divina. Sira nia unidade ne’e misterio ida ne’ebé ita la komprende so bele apresia deit ho matan fiar nian.

Iha primeira leitura, Moises fo hanoin mai ita kona ba Maromak nia knaar maravilhoso. Maromak poderoso no domin nain ida ne’ebé realiza nia knar salvasaun nian. Tan ne’e mak Moises encoraja ita atu aumenta ita nia fiar ba Maromak ho maneira obedece ba Nai nia mandamento sira.

Iha segunda leitura São Paul aprezenta mai ita Santíssima Trindade nia asaun iha forma concreta: “Ho Espírito Santo nia acompanhamento ita Maromak nia oan no ita mak liman-rohan ho Cristo”.  Ho Espírito Santo ida nebe procede tanto husi Aman no Oan mak ajuda ita hodi bolu Maromak ABBA AMAN.

Iha evangelho Cristo rasik revela misterio Santíssima Trindade nian mai ita. Nia revelado ida ne’e ho mandato ida “Ba no halo discípulos iha nasaun tomak, sarani sira hodi Aman, hodi Oan no hodi Espírito Santo”.

Ohin loron Igreja fo hanoin mai ita katak Santíssima Trindade la ketak husi sira nia asaun grasa nian. Maibe sira servisu hamutuk no lao hamutuk, sira nia misaun hanesan deit, mak salvasaun mundo nian. Aman haruka Oan mai atu kasu mundo nia sala (Jn.1:1-3). No Aman no Oan haruka Espírito Santo hanesan ita nia Conselho no Advogado (Act.1:8).

Ho nune’e, Cristo nia orasaun ba nia Aman mak: “Atu sira sai ida deit hanesan ita” (Jn.12:22) ida ne’e mak orasaun ida nebe reflete Trindade nia domin.

Portanto, saida mak ita celebra ohin ne’e hanesan modelo ida ba ita nia unidade. Ita iha lisaun barak atu aprende husi Santíssima Trindade. Buat ida nebe importante liu hanesan Trindade mak, ita bele moris hamutuk no servisu hamutuk hanesan familia ida. Tamba iha ita hotu nia a’an ita lori imagen ida deit, ne’e mak imagen Maromak nian. Nune’e apesar ho ita nia personalidades individual no ita nia diferença sira UNIDADE NE POSSÍVEL NO UNIDADE NE’E OPÇÃO FUNDAMENTAL.

Nune’e, celebrasaun iha domingo Trindade nian ne’e iha buat barak tebes atu hanorin mai ita kona ba unidade iha ita nia relasaun sira, amizades, uma-kain, familia no comunidade tomak. Ida ne’e fo hanoin mos mai ita katak, apesar ho ita nia diferentes talentos sira, grasa be ita ida-ida hetan, nivel social no economía be ita ida-ida iha, ita bele fo liman ba malu hodi servisu hamutuk ba ita nia salvasaun no salvasaun mundo nian.

Finalmente, celebrasaun ne’e atu dehan mai ita katak Se ita lolo liman ba malu hamutuk ita nia diferentes personalidades sei sai ita nia forsa, laos ita nia fraqueza ou causa husi ita nia disintegração. Ba Trindade nia domin no unidade, mai ita hahi Santíssima Trindade: Gloria ba Aman, Gloria ba Oan no Gloria ba Espírito Santo, Amen

 

Reflesaun Husi: Irmã Rosita Carvalho da Costa, OP


 

Saturday, May 18, 2024

Hakmatek hela ho Imi

                                                          Domingo de Pentecostes

1a. Leitura: Apos. 2:1-11

2a. Leitura: 1Cor. 12:3b-7,12-13

Evangelho: Jo. 20:19-23

 

 

 “Dame hela ho Imi.+ Hanesan Aman haruka haʼu mai,+ haʼu mós sei haruka imi.” Joao 20:21

Domingo de Pentecostes ita completa ona loron 50 husi Jesus nia moris hias (Resureisaun). Tuir Evangelista São João haktuir katak iha Loron primero semana Nian iha Momento neeba apostulo sira ho fuan taridu no tauk tebes atu continua Jesus nia projeto, nunee sira halibur malu iha uma laran no chave odamatan sira metin hotu.

 Jesus hatene momos no didiak apostulo sira nia fraquesa, nia hatene sira nia fuan fraku no tauk. Tan nee nia mosu iha sira nia let hodi dehan ba sira “Hakmatek Hela ho Imi”. Hanesan Hau Aman haruka hau mai,nunee mos hau haruka imi ba. Prezensa Jesus nian iha sira nia let ho liafuan consolasaun katak lalika tauk hau iha nee no nafatin lao hamutuk ho imi. Simu ba hau nia paz. Cristo Nia liafuan, liafuan moris. Iha Oras nee kedan, apostolu Sira sente laran Manas no fuan kman tebes atu ba haklaken. Cristo Nia prezensa Laos atu ocupa espacio maibe Nia prezensa transforma fuan neebé tauk ba hakmatek, fuan neebé malirin ba manas, fuan neebé duvida ba solusaun no fuan neebé egoista ba común ou diak ema hotu nian. No Loron nee mak loron ida neebé  apostulo sira sai husi sira nia tauk hodi loke etapa primeiro ba haklaken liafuan diak.

 Pentecostes,  igreija nia loron moris, loron neebé apostolu sira  hetan experensia fiar neebé klean. Apostulo sira hahu haklaken iha comunidade no haruka sai ba mundo tomak. Los duni katak Husi experensia mak ita hetan fiar no iha confiansa atu hakilar no dehan sai ba mundo katak  fo morin no roman ba vida ida nee (hau nia vida nomos vida ema seluk nian) pinta ho cores neebé   Cristo rai no  hanorin hela mai ita.

 Experensia neebé ita hetan husi Jseus, keta haluha halot iha pasta fuan nian, pasta fuan nian. Pasta neebé Ita Nia domin hela ba. Ida neebé Ita gosta atu loke hela deit iha cada momento hodi hasai presente ou hadiah”neebé Ita rai iha laran nudar esperensia neebé Ita hetan husi Jesus  hodi ba fahe, konta tuir ba ema seluk tuir estilu neebé Jesus halo ba ita.

 Dehan ba mundo katak, claro que vida infrenta situasaun oioin  neebé dalaruma halo ita nia ulun halai no la hakmatek, dalaruma sente katak hau nia moris nee karik to iha nee deit. Keta haluha! Wainhira apostulo sira iha tauk nia laran, ita rona saida mak acontece? Laos Jesus mosu iha sira nia leet? Sim! Jesus mosu ho aimoruk neebe expresa iha liafuan hodi dehan: “Hakmatek hela ho Imi”. Fiar ba katak Jesus uluk, ohin no ba nafatin, nia nee ida deit, ida  neebé sempre consola, siempre hamaus no siempre hakuak hodi dehan ho lian neebé mamar “Hakmatek hela ho o”.

Bom Domingo !

Reflesaun Husi: Irmã Sara Mendonça,OP



 

Saturday, May 11, 2024

ESPERANÇA BA JUSTIÇA NIAN

 

DOMINGO ASCENSÃO DO SENHOR

1a. Leitura: Act. 1:1-11

2a. Leitura: Ef. 4:1-13

Evangelho: Mc. 16:15-20

    Leitura sira iha domingo festa Ascensão do Senhor nian ne oferese mai ita mensagem poderoso kona ba esperansa no encorajamento iha situasaun dificil do abuso dos direitos humanos nebe ohin loron Timor oan hasoru iha nia rai rasik.

    Primeira leitura husi Atos dos ApÓstolos 1:1-11 fo hanoin mai ita kona ba Kristu nia promesa sei fila fali mai no importancia atu haklaken Nai nia liafuan ba ema hotu. Ida ne serve hanesan fo hanoin ida mesmu iha nakukun nia laran sei iha esperansa ba justisa nian.

    Segunda leitura husi São Paulo nia surat ba sarani sira iha Éfeso 4:1-13, enfatiza importancia kona ba unidade no diversidade iha ita nia moris. Ida ne’e fo hanoin mai ita katak Nai bolu ita atu servico hamutuk ba objetivo comum, la importa ba ita nia diferenças sira, atu ita bele lori mudança positivo ba mundo.

    Evangelho husi São Marcos 16:15-20 reforça mensagem kona ba haklaken Nai nia liafuan ba ema hotu. Hafanun nafatin ita katak Nai bolu ita hotu atu sai nia manu-ain hodi halekar nia domin no laran luak ba ema hotu iha mundo nebe nakonu ho injustiça.

    Ho realidade nebe ema kbiit laek sira hasoru kona ba abuso dos direitos humanos iha nia uma rasik husi ema hirak nebe uja gravata, husi ema hirak ne’ebé tau importancia liu ba lei nebe hakerek deit iha livro nia leten, lei nebe vale deit ba ema ki’ik no kiak sira no hewai tiha humano ida nebe Maromak kria husi Nia ilas rasik, humano nebe iha vida iha valor. Leitura sira iha domingo ne’e nian bok ita nia fuan no hanoin kona ba ita nia knar atu hamrik ba justiça no sai lian ba lian-laek sira. Chamada ida ba ita atu servisu hamutuk iha sociedade ne’ebé ema hotu presija hetan tratamento justo no digno no iha ne’ebé ema vulneravel sira nia direito hetan respeito.

    Hatoman a’an le’e Biblia no Educa ita nia a’an ho Nai nia liafuan sira atu sai agentes de mudança iha ita nia moris, familia, sociedade, igreja no nasaun, encoraja ita nia a’an hodi hatudu compaixão no compreensão ba malu atu servisu hamutuk ba futuro ida ne’ebé ema hotu hetan justisa, paz no liberdade.

Reflesaun Husi: Irmã Rosita Carvalho da Costa, OP



Saturday, May 4, 2024

“ La iha ema ida mak iha domin boot liu fali ema neʼebé entrega nia moris tanba ninia belun sira.”

 DOMINGO BA DALA NEEN TEMPO PÁSCOA NIAN


1a. Leitura: Apos. 10:25-26.34-35, 44-48

2a. Leitura: 1 Jo. 4:7-10

Evangelho: 15:9-17

 

Entrega vida ba ema seluk no criatura tomak nia diak ida nee requere buat lubuk ida. ita tenki mate ou contra ita rasik nia hakarak ou gostu sira, halo sacrificio, pasencia no iha paixaun. laos obrigatorio ou tanba razaun seluk  neʼebé fo satisfeito ba an maibe fuan neʼebé iha ninia desenho ou simbolu corasaun katak hadomi nia rasik iha ninia naturaleza hodi hadomi ho livre no voluntariamente entrega domin nee ba ema seluk nia moris.

  Iha signifikasaun diferente entre liafuan voluntario no obrigatorio. Voluntario iha refleksaun  neʼebé klean liu ho moris, siempre iha espirito animo ho fuan haksolok la reklama no la sura kolen. Contrario ho obrigatorio,  tanba necesidade mak obriga. Tan nee ita tenki fo atensaun no consiente ho ita nia liafuan no obra neʼebé ita aplika iha moris nee. Nunee buat hotu neebe ita fo laos ho expectasaun maibe tan hakarak ema seluk sente domin Maromak nian liu husi ita.

  Jesus  mestre ba dalan moris nee. loke evangelio no lee iha neeba Jesus hanorin no revela obra Barak kona ba vida de entrega ba ema seluk nia salvasaun. Mai ita rai didiak ninia hanorin sira, hakerek iha ita nia fuan atu labele haluha hodi imita Jesus nia estilo da vida.

Los tebes duni katak wainhira ita rasik contra ita nia plano no hakarak sira hodi fo prioridade ba Maromak nia plano ou tuir nia vontade,  ida nee laos fasil. Maibe, se ita rekunhese katak vida nee laos ba an deit maibe responsabilidade ou comprimisu ida neʼebé Maromak fo hela mai ita desde inicio da vida atu fo color furak ba mundo, hau fiar katak grasa Maromak nian sempre tulun no Espirito Santo sempre acompaña hodi fanun ita nia consciensia hodi hakuak no kuidadu ema seluk nia vida hanaesan ita nian rasik.

Reflesaun Husi: Irmã Sara Mandonça, OP