Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Saturday, November 27, 2021

“Iha oras ne’e, ema sei hare Oan Mane Maksoyn mai ho kbiit no gloria wa’in tebes”

 

Primeiro Domingo do Advento

 

Primeira Leitura – Jer. 33,14-16

Segunda Leitura – Tes. 3,12.4,1-2

Evangelho – Lc. 21,25-28,34-36

Domingo ida nee ita hahu hakat tama ona ba domingo ba uluk tempo advent nian. Santa creda católico iha mundo rai klaran tama ona iha Ano litúrgico foun nian.  Iha tempo ida ne’e mos ita sarani sira comesa perpara-an hodi simu Maromak nia prezenti boot nebe nia haruka Nia Oan Mane Mesak mai iha mundo ne’e hodi salva ita hotu.

Ohin loron Na’i Nia Liafuan sira  fo hanoin ba ita ida-idak  sei ita prontu hodi simu Maromak nia prezenti bainhira deit nia mai iha ita nia moris? Tempo advento mos fo aten brani mai ita, maskin iha buat barak ne’ebé mak hakontese iha mundo rai klaran, moras virus nunka lakon, hetan terus oi-oin nomos familia sira balun laiha tempo hodi reza, no  iha buat barak dada ita nia atensaun atu asees-an husi Maromak li-liu la rekunhese Maromak nia prensenza  iha ita nia le’et “ EMANUEL” katak “Maromak hamutuk ho Ita, Nai la mai iha tempu uluk deit, agora nia to’o mai dadaun, nomos nia sei mai iha futuru, nia mai horiseik, nia mai ohin no aban, Nain nungka sai kole atu mai hasoru ita iha ita nia vida lor-loron nian. Nia sempre ho ita iha tempu terus no susar nia laran so ke ita la prontu atu  haré nia presenza iha ita nia moris.

Iha evanjelho aprezenta senariu ne’ebé hamosu tauk kona ba fin de mundo katak” sei iha sinal iha loro matan, iha fulan no iha fitun, tasi siak i laloran boot tarutu ba mai, halo ema iha nasaun hot-hotu laran susar too sira hanoin la hetan.

Nune’e iha tempu advento nee oinsa ita perpara ita nia an, ita nia fuan no klamar para bele hamrik metin iha situasaun sira ne’ebé sei mosu maskin laloran boot, loro-matan la mosu, fulan no fitun mos laiha, nasaun sira mos laiha unidade, senariu sira nee fo hanoin ba ita id-idak atu fiar metin iha maromak, buka tempu hodi reza no lee nia lia fuan hodi bele haklaken ba sira nebe hahdook-an husi igreja nomos ba sira nebe lahatene Maromak, atu nune’e ita la tauk maskin iha nakukun laran i hasoru dezastre oi-oin  tamba Maromak nia lia fuan ida nee sempre fo coragen ba ita katak “hamrik metin no fotin oin ho laran haksolok baa, tamba imi nia salvador besik mai ona”

Wainhira hau lee Evanjelho nee hau husu perguntas ida ba hau nia an i ba ita hotu atu reflecta oinsa sei anju ida mosu hodi fo hatene ba ita katak aban nee mak loron ikus i loron ida nebe mak maromak oan mane mesak sei fila mai ho ninia Kbiik no Gloria tomak atu halakon mundo nee no fo justisa ba ema moris no ema mate, ita sei halo saida? Ita sei tauk kalae? Sente contente? Iha esperansa? Konfuzaun? Karik ita sei rona buat sira nee hotu iha tempu ne’e Jesus hateten katak” nasaun sira sei lakon” no “ ema sei mate, ta’uk teb-tebes tamba ita hanoin nanis kona ba buat ne’ebe sei mosu mai iha mundo” Entaun ita sente oinsa kona ba loron ne’ebé  ita nia Nain promete ona? Tamba ne’e Saun Lukas convida ita atu matan moris no hamulak nafatin, atu nune’e ita bele hetan kbiit hodi hadook an housi buat hotu nebe sei mosu oi-oin iha mundo raiklaran, sei ita matan moris neon nain, no sei tilun ba Maromak nia futar Lia fuan deit, ita sei hetan kbiit wain husi Maromak hodi hamrik metin iha maroamk oan mane mesak nia futar oin maskin mundo nee sei naben. Ita husu mos ba aman maromak atu haraik ba ita ida-ida espiritu no forsa hodi nune’e ita continua matan moris no neon nain too ita hasoru mane maksoyn iha loron ikus.

 

Reflesaun Husi : Irmã Julieta Da Costa, OP

 


 

Friday, November 19, 2021

FO SASIN BA LIALOS

 


SOLENIDADE DE JESUS CRISTO, REI e SENHOR DO UNIVERSO

 

PRIMEIRA LEITURA: DANIEL 7: 14-14

SEGUNDA LEITURA: APOCALIPSE 1: 5-8

EVANGELHO : JOĀO 18: 33b-37

            

     “Los! Ha’u liurai duni! Tamba ida ne’e mak Ha’u moris, tamba ida ne’e mak Ha’u mai iha rai klaran atu sasin lialos! Ema nebe moris tuir lialos , rona duni Ha’u lian ¡”.

    Jesus fo sasin ba Nia-An iha Pilatos nia oin katak Nia liurai duni , iha conversaun entre Jesus ho Pilatos lian la tuir malu entaun Pilatos la consege kapta sasin lialos nian ne’ebé Jesus hakarak hato'o  ba nia, ho ne’e Pilatos saran Jesus ba mate. Ho revelasaun Jesus nian iha Pilatos nia oin ne’e ikus mai halo mundo matan nakloke, ain tur sira tuku tur hodi hanai Jesus nudar Liurai hotu sira nia liurai.

    Ohin loron ita moris iha mundo ida ne’ebé susar atu hasoru lialos. Iha estudo barak hatudu katak lia bosok sai  hanesan buat nebe baibain tiha iha moris sociedade nian, mesmo atu hatan deit kona ba ita  nia an rasik deit ita la dehan buat nebe real, exemplo: cuando ita hasoru malu  hase ho liafuan” Diak ka lae? Mosu resposta  espontania” Diak, mesmo ita hotu hatene ita la sentí diak. Noticias hirak nebe ita haré e rona iha media social dala barak falsa no realidade hatudu konfusaun  barak maibe ita mos ba ho ritmo realidade mundo nian ne’e ne’ebé ita konsiente katak afekta ita nia nasaun,comunidade, povo nian, no ita nia convivencia iha vida comunitaria.  Mai ita luta hasoru falsidade  mundo ohin nian atu ita la monu ba tentasaun hodi hola parte iha falsidade hirak ne’e.

    Mai ita loke ita nia fuan husik Jesus ukun ita nia hanoin,liafuan no hahalok sira, entrega ita nia an  hodi moris iha lialos, honestidade no humildade. Ita simu ita nia frakesa katak ita ema sala nain ho haraik an husu perdaun, luta atu ita sincera ho ita nia an no ita nia relasaun ho ita nia maluk sira. Pelo menos ita desenvolve iha ita nia an corajen hodi koalia los mesmo hakanek ita fuan ho nune’e ita sai lutador ba lialos .

    Iha evangelho são João 8:32,  Jesus dehan “ lialos sei halo ita sai ema nebe libre”. Los duni cuando ita luta hodi hatudu buat ne’be’é los ita sei la sentí tauk ou moe ba ita nia an maibe ita sei kria relasaun nebe diak liu no ita halo kontribusaun boot hodi ajuda mundo establece comprensaun entre individu hodi hamenus konfusaun iha mundo. Bainhira ema hotu luta ba buat ne’ebé los Reino Maromak nian sei establese iha ema ida-idak moris.

 

Reflesaun husi: Irmã Olandina Baptista, OP

 


 

 

 

 

 

Saturday, November 13, 2021

Imi Tuur Matan Moris Tuur Neon Nain, Hodi Harohan Nafatin Atu Imi Bele Moris Iha Nai Maksoin Futar Oin

 

DOMINGO BA  XXXIII TEMPO BAIBAIN NIAN

Primeira Leitura: Dan. 12:1-3

Segunda Leitura: Ebr. 10:11-14,18

Evangelho: Markus, 13: 24 – 32


Mensajem evanjeliku nian nafatin inspira wainhira ita le'e hodi hanoin klean didiak Nai nia liafuan sira loron ba loron. Nuneé mos ohin ita tama ba domingo  tolunulu resin tolu; iha evangelho haklaken mai ita kona ba loron ikus ita nian, tempu no rohan ba mundu neé nian nebe ita sei lakon no ita idak – idak sei hasoru ho maneira nebe la hanesan ho oras no loron nebe la hanesan.

Akontesimentu husi sinais oin – oin  nebe hafalun ita iha tinan rua neé nia laran liu husi moras pandémia no dezastre naturais ita dehan ona katak será que mundu atu remata ona? Ho sinas seluk tan nebe akontese pesoalmente ba ita an nebe hanesan ai sanak ida mak baku hela ita hodi bolu ita nia atensaun. Konsiente ka lae reasaun umana nian mak tauk; Jesus hafanu ita hanesan aisanak oan ida baku hela mai dehan Imi tuur matan moris hodi harohan nafatin.

Bolu atensaun ida nebe hp domin tan Nia hakarak ita atu sai diak no hetan moris rohan laek; ita ita nia moris dala wain tebes maluk sira balun bolu ita nia atensaun hodi fo hanoin mai ita katak ida neé los no ida neba la los. Nuneé maluk sira ita fila fali ba Jesus ninia haklaken hodi bolu atensun ba ohin tamba ita nuudar ema maksalak ita dehan; hau seidauk pronto, wainhira ita hare sinais mosu ona mai liu husi dezastre ka moras pandemia laran taridu, tauk, preokupa hodi buka aimoruk oin oin, kímiku no natural nian hodi halo prevensaun. Agora ita idak idak husu ba a rasik; Tamba sa tauk?  Tamba seidauk pronto! Prontidaun la'o nafatin ho Jesus nebe mak sai sentru ba ita nia moris nunee deit mak bele hakman no halo hakmatek iha an rasik.

Reflesaun Husi: Irmã Lucia do Carmo, OP






 

Friday, November 5, 2021

JESUS HAREE NO HATENE ITA NIA FUAN

DOMINGO BA XXXII TEMPO BAIBAIN NIAN

                                                  Primeria Leitura: 1Liu. 17:1016

                                                  Segunda Leitura: Ebr. 9:24-28

                                                  Evangelho: Mc. 12:38-44

 

   Ita hare Evangelho ohin nian, pontu principal saida mak Saun Marcos koko atu koalia iha nee, iha neba buat importante rua nebe kait hamutuk. Primeiro kona ba Jesus tuur hela besik kaixa oferta iha uma kreda boot laran, hodi haree ema ba atu ofresse osan  ba kaixa. Segundu kona ba Iha mos feto faluk kiak ida mai harohan. Nia ba tau koin rua ba iha kaixa laran. Osan nee folin kiik liu.

    Entaun interpretasaun rua nee aplika ba ita ohin loron mak saida? Se ita oferese ou tau iskudu ida ka rua, valor saida mak ita sei tetu iha neba? Ita fila fali ba versiculo 38 ho 39 “Imi tenki kuidadu di-diak ho mestri relijiaun sira. Sira gosta pasiar ho batina naruk, para ema haree sira, i komprimenta sira hanesan ema boot. V. 39 Kuandu sira ba iha uma kreda ka, ba iha festa, sira sempre buka tu'ur iha fatin ida diak liu, para ema hotu bele gaba sira, i hodi dehan sira, ema boot.

   Ba hau, iha seksaun ida nee, sai hanesan ispelo ida ne’ebé hau no ita hotu bele hare no leno ita nia an hodi hare klean liu tan ita nia hahalok nebe mak ita la hatene no senti katak ida nee iha ita ida idak.

   Dala barak ita hatudu ita nia an atu atrai ema seluk nia atensaun, ita halo ida nee ita senti i ita la senti, maibe ita bele hanoin no halo tuir ejemplu feto faluk nee nian liu husi fiar no orasaun nebe ita iha ba ita nia Nai tamba Nia mak lia los no dalan los.   

 

Reflesaun Husi: Irmã Cacilda de Fatima, OP

 


 

Thursday, October 28, 2021

HADOMI NAI MAROMAK LIU SASAN HOTHOTU NO HADOMI EMA SELUK HANESAN ITA AN RASIK.

 

DOMINGO BA  XXXI TEMPO BAIBAIN NIAN

 

Primeira Leitura: Deut. 6, 2-6

Segunda Leitura: Heb. 7, 23-28

Evangelho Mc. 12, 28-34

 

  Iha primeira leitura haktuir mai ita katak, Israel rona mai! Rona no halo tuir. Lia fuan rona importante teb-tebes iha ita nia moris. Kuandu ita larona hodiak nemak ikus mai rezultadu ladiak presiza iha arte atu rona. Ha'u fo ezemplu kiik kona ba Adão ho Eva tanba sámak sira nain rua ne'e monu ba diabu nia babeur, tanba lakohi rona no halo tuir. Experiensia ida nee mos akontense iha ita nia moris hanesan sarani dala barak ita lakohi halo tuir Maromak nia hakarak ita hakarak halo tuir mundu nia hakarak ne mak to'o ikus ita la’o sala dalan. Ne'e duni liu housi leitura ida ne'e, hanorin ita atu hatene rona Maromak nia lian, rona mos ita nia komunidade, no ita nia sosiedade ida ne'e importante teb-tebes. Hanesan iha salmo dehan, Na'i, ha'u hadomi Ita Boot, Ita Boot mak ha'u kbiit.

   Iha segunda leitura haktuir mai ita katak, Tebes duni! Ida ne'e mak ita nia Amlulik ulun lolos: Amlulik Santo, la fo'er la sala, la kahur ho maksalak sira. Liu housi Jesus nia hanorin sira Nia mos hakarak atu moris santu no halo tuir nia ukun fuan sira atu ita mos lebe monu ba diabu nia babeur. Nia mak ita kbiit no esperansa ne'e dunia haburas nafatin nia fiar liu husi ita orasaun no sakrifisiu kiikoan sira ne’ebé mak ita halo lor-loron.

    Evangelho São Marcos haktuir mai ita katak, Ema escriba ida husu ba Jesus "Ukun fuan ida nebè mak boot liu hotu? Jesus simu hodi dehan ba nia Ó sei hadomi ó nia Na'i, ó nia Maromak, ho neon ho laran tomak ho ó nia kbiit hotu! Ukun-fuan boot liu, rua ne'e mak ida ne'e: 'Ó sei hadomi ò nia maluk nu'udar ó an rasik' iha Evangelho ida ne'e hadomi nia sem reserva signifika hadomi laho kondisaun husu ita atu hadomi Nia loron ba loron iha ita nia moris tomak. Wainhira ita hatene hadomi Maromak ita mos hatene atu hadomi ema seluk.

 

Reflesaun Husi:

Ir. Maria de Fátima Sequeira, OP