Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Thursday, December 30, 2021

BUKA ROMAN BA ITA NIA DALAN ATU HALAKAN MUNDU

SOLENIDADE DA EPIFANIA DO SENHOR

1ª. Leitura: Isaías 60:1-6

2a. Leitura: Efesu 3:2-3a, 5-6

Evanjelho: Mt 2: 1-12

 

    Iha leituras husi solenidade  Epifania nian ohin loron, primeira no segunda leitura to’o mai Evangelho, sira nain tolu fo koneksaun ida ne’ebé furak teb-tebes.

   Profeta Isaías, fanun ita husi ita nia toba no hader husi nakukun hodi simu naroman, loke ita nia matan atu halo buat ruma ne’ebé necesario troka ita nia fuan no ita nia moris atu hala’o  Nai nia Gloria, naroman lakan no nabilan liu husi  atitude no hahalok lor- loron nian iha ita nia comunidade, familia, sociedade no ema sira nebe hale’u ita lor-loron. 

   Segunda leitura, iha pontu rua ne’ebé tema Epifani hatudu mai ita: primeiro Nai Maromak hatudu nia An mai ita liu husi Jesus Cristo no  segundu Salvasaun Cristo nian oferece ba ita hot- hotu. S. Paulo considera nia an hanesan Apostolo ida haktuir nune’e: “graça be maromak haraik mai hau, ba imi nia diak Maromak hatudu, hau hatene Cristo nia misterio ida nee” Entaun liu husi misterio ida Sao Paulo hateten mai ita nune’e, nia fiar katak liu husi Jesus Nai Maromak mai ba ita hotu hotu la’os ba Judeu sira deit maibe ba ema hotu iha mundu tomak.

    Evangelho ohin hato’o mai ita kona ba, presenja ita nia Nai nian  iha mundu, utiliza ita hanesan Epifania, ne’ebé lori naroman atu motiva ema hotu atu lori ita nia fuan ba Maromak. Ita hotu sei hasoru naroman “Epifania” iha ita nia moris ne’ebé konkretu iha situasaun no cultura ne’ebé forma Cristo nia presenja iha ita nia situasaun saida deit.  

 

Reflesaun Husi: Irmã Cacilda  Fatima, OP


 

 

 

Saturday, December 11, 2021

MAROMAK DEIT HAKSOLOK TAMBA ITA!

 TERCEIRO DOMINGO DO ADVENTO

1a. Leitura: Zep. 3:14-18a

2a. Leitura: Fili. 4:4-7

Evanjelho: Lk. 3:10-18



    Peregrinação spiritual ba terceiro Domingo Advento nian . Lilin ho kor rosas iha sirculo advento nian halakan ona hodi hatudu katak ita hotu tama ona ba tempo kmanek ida, ne’e mak periodo Gaudete ou haksolok. Saida mak acontece iha periodo ksolok ne’e? tamba mos natal besik ona dadaun, tamba ne’e, ita sei hetan tulun atu nakloke an liutan hodi soin ba hasoru Jesus Cristo nia moris. Iha periodo ida ne’e, ita  sei hakribit salan hotu ho loloos, tuir misa no simu comunhão spiritual no halao hahalok caridade nian. Loos duni katak atividade spiritual hirak ne’e ita halao nakonu ho ksolok atu ita mos bele sente Maromak ninia ksolok. Ksolok sai perfeito tamba hakribit salan, nebé haklaken husi João baptista.

   Leitura sira loron oihn nian lori ita atu compreende katak “Maromak mak ksolok nia hun no ksolok ne’e mos mak ita tenki  fahe ba ema seluk”. Sofonias Ninia profecia sira kona ba moris rohan laek husi Maromak ba povo Israel sai duni magnificat ksolok nian tamba Maromak hamutuk nafatin ho ninia povo. Nia Liurai nebé ukun buat hotu. Ho razão kona ba ksolok iha fuan husi povo Israel tamba Maromak hases tiha sanção nebé hatun ona ba ninia povo. Israel ninia funu balun sira lakon hotu tamba Maromak nia kbiit. Maromak sempre presente iha ninia povo nia leet tamba ne’e sira la tauk ba funu balun no inimigo sira. Ida ne’e mak lia menon ksolok nian nebé hakbiit tebes povo Israel sira ninia fuan iha tempo sira terus iha Babilonia.

   Evangelista Lucas apresenta figura João Baptista. Nia mai atu haklaken kona ba conversão ba ema hotu atu nune’e soin ba simu Mesias nebé mai. Ema hotu nebé rona lia haklaken ne’e fahe ba grupo balun, no hodi temi pergunta nebé hanesan, sira iha comitmento liu ba hakribit salan. Sira mak sociedade social (civil society) nebé dominante liu, cobrador osan sira nebé sai figura publico iha contexto justica no ba servidor ba estado nebé ukun povo.

   Grupo primeiro, ema barak (comum). Sira husu: “se hanesan ne’e, saida mak ami tenki halo?” (Luc 3;10). João fo hanoin sira atu aten barani hodi fahe, laran domin nain ba ema seluk. wainhira ema bele fahe então ksolok sai ema nia soin. Nia dehan :“ema nebe iha hatais tahan rua, fahe ho maluk nebe laiha; no ema nebe iha aihan, halo mos nune’e.” (Luc 3:11).

    Segundo grupo, cobrador osan sira. Sira husu: “mestre, saida mak ami tenki halo?” (Luc 3:12). João hatan  hanesan mestre nebé hanorin dalan diak atu hasoru ho Maromak. João fo hanoin sira atu hamoris justiça no laran mos ba Maromak no maun alin sira. Nia dehan imi keta husu impostu, liu ida nebe estado haruka. (Luc 3;13). Ema nebé haksolok ne’e ema nebé halao justiça ba maun alin sira.

   Terceiro grupo, ukun nain sira. Sira husu. “no ami, saida mak ami tenki halo?” João hatan, “keta hanehan ema no keta duumatak simu deit ho laran imi nia kolen.” (Luc 3;14). Ema nebé haksolok bele disciplina, justo no fiel iha ninia moris.

Mensagem ksolok João Baptista nian halo ema barak loke fuan atu hakribit salan. Sira pronto atu simu baptismo husi bee. Iha biban nebé hanesan João Baptista dehan Mesias mak Jesus Cristo nebé sei fo baptismu ho Espírito Santo no ahi. Nia mak iha kbiit liu hodi hasanto ema.

    Liafuan Maromak nian iha semana datoluk Advento nian ne’e, haforça ita hotu. Mai ita hakribit salan, mai ita harii amizade ida nebé perfeito hodi nakloke ba malun, sai ema nebé justo no real, respeita direitos humanos. Ho nune’e ksolok rohan laek laos deit hanesan historia ida maibé loloos duni katak ema hotu bele sente. Maromak deit mos haksolok ho ema, tamba sa mak susar tebes atu haksolok ho ita ninia maluk?

 

Reflesaun Husi: Irmã Gragiela do nascimento, OP

Saturday, December 4, 2021

Prepara an no fila ba dalan los

 

Segundo Domingo do Advento

Primeira Leitura: Bar 5:1-9

segunda Leitura: Fil. 1:4-6,8:11

Evanjelho: Lk 3:1-6


          Adventu mak tempo nebe atu prepara ita ba dalan los, katak; muda ita nia hanoin no hahalok at hotu, maske konaba Maromak, no ba ita nia maluk sira. Adventu fo hanoin mai ita konaba buat barak iha ita nia neon ho laran nebe teri netik dalan ba ida nebe atu mai soy ita.

             Hanesan mos iha Evangelho Domingu ohin nian, Saun Lukas fo hanoin mai ita konaba João Batista fo hatene ba ema hotu atu hakribi salan, hodi hetan perdua, nudar profeta Isaias hakerek ona iha Eskritura, dehan: “Lian ida mai husi rai fuik maran dehan; Hadia Nai nia dalan. Hamos Nai nia dalan inuk, Taka rai klean hotu. Hatun foho tomak, aas no badak. Dalan kleuk sei los, dalan att sei tetuk hotu hafoin kriatura tomak sei hare Maromak nia Maksoyn.”

Ne’e duni, ho lian nebe ita rona iha Evangelho Domingu ohin nian, fo hanoin fali mai ita hotu katak atu prepara ita nia ann, hadia ita nia moris, hametin ita nia fiar ba Maromak, hadok ann husi dalan nebe atu lori ita ba nakukun laran, hadok ann husi problemas sira nebe mak mosu iha ita nia rai laran no atu simu malun nudar maun alin iha ita nia familia uma laran nian. Atu nune, ita bele iha domin no damen, kbit no forsa hodi hein ita nia Maksoyn nebe atu mai hela ho ita iha mundu ida nee.

Dala barak, ita la preokupa ba lian ne'ebe ita rona atu prepara ita nia ann, maibe ita preokupa liu ba ema seluk nia moris, ita preokupa liu ba ema seluk nia problemas no ita preokupa liu ba ema seluk ninia frakeza. Maibe ita la deskobre didiak ita nia ann hanesan ema maksalak. Tamba ida ne’e, mak iha segundu Domingu Adventu ida ne’e fo hanoin fali mai ita atu prepara ita nia ann didiak ba Dalan nebe los.

 

Reflesaun Husi: 

Irma Isabel dos Santos Gomes, OP 



Saturday, November 27, 2021

“Iha oras ne’e, ema sei hare Oan Mane Maksoyn mai ho kbiit no gloria wa’in tebes”

 

Primeiro Domingo do Advento

 

Primeira Leitura – Jer. 33,14-16

Segunda Leitura – Tes. 3,12.4,1-2

Evangelho – Lc. 21,25-28,34-36

Domingo ida nee ita hahu hakat tama ona ba domingo ba uluk tempo advent nian. Santa creda católico iha mundo rai klaran tama ona iha Ano litúrgico foun nian.  Iha tempo ida ne’e mos ita sarani sira comesa perpara-an hodi simu Maromak nia prezenti boot nebe nia haruka Nia Oan Mane Mesak mai iha mundo ne’e hodi salva ita hotu.

Ohin loron Na’i Nia Liafuan sira  fo hanoin ba ita ida-idak  sei ita prontu hodi simu Maromak nia prezenti bainhira deit nia mai iha ita nia moris? Tempo advento mos fo aten brani mai ita, maskin iha buat barak ne’ebé mak hakontese iha mundo rai klaran, moras virus nunka lakon, hetan terus oi-oin nomos familia sira balun laiha tempo hodi reza, no  iha buat barak dada ita nia atensaun atu asees-an husi Maromak li-liu la rekunhese Maromak nia prensenza  iha ita nia le’et “ EMANUEL” katak “Maromak hamutuk ho Ita, Nai la mai iha tempu uluk deit, agora nia to’o mai dadaun, nomos nia sei mai iha futuru, nia mai horiseik, nia mai ohin no aban, Nain nungka sai kole atu mai hasoru ita iha ita nia vida lor-loron nian. Nia sempre ho ita iha tempu terus no susar nia laran so ke ita la prontu atu  haré nia presenza iha ita nia moris.

Iha evanjelho aprezenta senariu ne’ebé hamosu tauk kona ba fin de mundo katak” sei iha sinal iha loro matan, iha fulan no iha fitun, tasi siak i laloran boot tarutu ba mai, halo ema iha nasaun hot-hotu laran susar too sira hanoin la hetan.

Nune’e iha tempu advento nee oinsa ita perpara ita nia an, ita nia fuan no klamar para bele hamrik metin iha situasaun sira ne’ebé sei mosu maskin laloran boot, loro-matan la mosu, fulan no fitun mos laiha, nasaun sira mos laiha unidade, senariu sira nee fo hanoin ba ita id-idak atu fiar metin iha maromak, buka tempu hodi reza no lee nia lia fuan hodi bele haklaken ba sira nebe hahdook-an husi igreja nomos ba sira nebe lahatene Maromak, atu nune’e ita la tauk maskin iha nakukun laran i hasoru dezastre oi-oin  tamba Maromak nia lia fuan ida nee sempre fo coragen ba ita katak “hamrik metin no fotin oin ho laran haksolok baa, tamba imi nia salvador besik mai ona”

Wainhira hau lee Evanjelho nee hau husu perguntas ida ba hau nia an i ba ita hotu atu reflecta oinsa sei anju ida mosu hodi fo hatene ba ita katak aban nee mak loron ikus i loron ida nebe mak maromak oan mane mesak sei fila mai ho ninia Kbiik no Gloria tomak atu halakon mundo nee no fo justisa ba ema moris no ema mate, ita sei halo saida? Ita sei tauk kalae? Sente contente? Iha esperansa? Konfuzaun? Karik ita sei rona buat sira nee hotu iha tempu ne’e Jesus hateten katak” nasaun sira sei lakon” no “ ema sei mate, ta’uk teb-tebes tamba ita hanoin nanis kona ba buat ne’ebe sei mosu mai iha mundo” Entaun ita sente oinsa kona ba loron ne’ebé  ita nia Nain promete ona? Tamba ne’e Saun Lukas convida ita atu matan moris no hamulak nafatin, atu nune’e ita bele hetan kbiit hodi hadook an housi buat hotu nebe sei mosu oi-oin iha mundo raiklaran, sei ita matan moris neon nain, no sei tilun ba Maromak nia futar Lia fuan deit, ita sei hetan kbiit wain husi Maromak hodi hamrik metin iha maroamk oan mane mesak nia futar oin maskin mundo nee sei naben. Ita husu mos ba aman maromak atu haraik ba ita ida-ida espiritu no forsa hodi nune’e ita continua matan moris no neon nain too ita hasoru mane maksoyn iha loron ikus.

 

Reflesaun Husi : Irmã Julieta Da Costa, OP

 


 

Friday, November 19, 2021

FO SASIN BA LIALOS

 


SOLENIDADE DE JESUS CRISTO, REI e SENHOR DO UNIVERSO

 

PRIMEIRA LEITURA: DANIEL 7: 14-14

SEGUNDA LEITURA: APOCALIPSE 1: 5-8

EVANGELHO : JOĀO 18: 33b-37

            

     “Los! Ha’u liurai duni! Tamba ida ne’e mak Ha’u moris, tamba ida ne’e mak Ha’u mai iha rai klaran atu sasin lialos! Ema nebe moris tuir lialos , rona duni Ha’u lian ¡”.

    Jesus fo sasin ba Nia-An iha Pilatos nia oin katak Nia liurai duni , iha conversaun entre Jesus ho Pilatos lian la tuir malu entaun Pilatos la consege kapta sasin lialos nian ne’ebé Jesus hakarak hato'o  ba nia, ho ne’e Pilatos saran Jesus ba mate. Ho revelasaun Jesus nian iha Pilatos nia oin ne’e ikus mai halo mundo matan nakloke, ain tur sira tuku tur hodi hanai Jesus nudar Liurai hotu sira nia liurai.

    Ohin loron ita moris iha mundo ida ne’ebé susar atu hasoru lialos. Iha estudo barak hatudu katak lia bosok sai  hanesan buat nebe baibain tiha iha moris sociedade nian, mesmo atu hatan deit kona ba ita  nia an rasik deit ita la dehan buat nebe real, exemplo: cuando ita hasoru malu  hase ho liafuan” Diak ka lae? Mosu resposta  espontania” Diak, mesmo ita hotu hatene ita la sentí diak. Noticias hirak nebe ita haré e rona iha media social dala barak falsa no realidade hatudu konfusaun  barak maibe ita mos ba ho ritmo realidade mundo nian ne’e ne’ebé ita konsiente katak afekta ita nia nasaun,comunidade, povo nian, no ita nia convivencia iha vida comunitaria.  Mai ita luta hasoru falsidade  mundo ohin nian atu ita la monu ba tentasaun hodi hola parte iha falsidade hirak ne’e.

    Mai ita loke ita nia fuan husik Jesus ukun ita nia hanoin,liafuan no hahalok sira, entrega ita nia an  hodi moris iha lialos, honestidade no humildade. Ita simu ita nia frakesa katak ita ema sala nain ho haraik an husu perdaun, luta atu ita sincera ho ita nia an no ita nia relasaun ho ita nia maluk sira. Pelo menos ita desenvolve iha ita nia an corajen hodi koalia los mesmo hakanek ita fuan ho nune’e ita sai lutador ba lialos .

    Iha evangelho são João 8:32,  Jesus dehan “ lialos sei halo ita sai ema nebe libre”. Los duni cuando ita luta hodi hatudu buat ne’be’é los ita sei la sentí tauk ou moe ba ita nia an maibe ita sei kria relasaun nebe diak liu no ita halo kontribusaun boot hodi ajuda mundo establece comprensaun entre individu hodi hamenus konfusaun iha mundo. Bainhira ema hotu luta ba buat ne’ebé los Reino Maromak nian sei establese iha ema ida-idak moris.

 

Reflesaun husi: Irmã Olandina Baptista, OP