Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, December 2, 2022

HAKRIBI SALA BA TANBA MAROMAK NIA REINU TOO ONA MAI

 

Segundo Domingo do Advento

1a. Leitura: Is. 35:1-10

2a. Leitura: Rom. 15:4-9

Evanjelho: Mt. 3:1-12

 

Maun alin sira hotu, ohin tama iha segundao domingo adventu nian. Adventu tempo ita prepara ita nia an, fuan no  fiar,  hodi hein Kristu maksoin mak atu hiit An mai iha ita nia le’et. Nune’e ohin se sunu lilin segundu, lilin esperansa domin nian.

Evangelho loron ohin nian, Saun Mateus haktuir mai ita oinsa Saun João Batista mai no sai hanesan pontu primero  ba Maromak nia manu ain, hadi hala’o Maromak nia serbisu. João Baptista ne’ebé hakilar iha rai fuik maran atu hakribi sala no hadia dalan hodi simu Nai ne’ebé mak atu mai.

João nia hakilar nee atu ita bele prepara an hodi simu Maromak mak sei mai, no haka’as ita atu hakribi sala la’os ho lia fuan deit maibe hatudu ho hahalok ne’ebé diak no realidade.

Hakribi sala hanesan troka ita nia an ba diak. João Batista nia sarani iha mota Jordan nee hanesan símbolo conversaun o hakribi sala. Maibe Nia ne’ebé atu mai sei  sarani ita  ho Espíritu Santu. Ida nee  hanesan Maromak nia    lia fuan atu sarani João Batista maibe nia la simu Jesus atu sarani nia, maybe husik  buat hotu no se akontese no halo tuir Maromak nia hakarak. (Mat  1,15).

Ohin mos ita bele hanoin fila fali ho kontente ita nia batismo iha ita parokia no fatin ida idak no hafoun fali ita nia compromiso nudar sarani. Iha momento nebá ita nia inan aman no inan aman sarani sira lori no acompanha ita atu sai sarani ou Maromak oan. Iha  momentu ida nee, ita agrdese ba Sacramentu batismo ne’ebé mak simu ona ita hanoin fali nudar fiar nain, halo tuir ita nia compromiso iha nia moris lor loron nian  iha tempo ne’ebé deit.

Maluk sira hotu, Maromak mai ona, no iha  ona iha ita nia le’et, mensagen ida ne’e hanesan sentru o fundamental  misaun nian  ba ita nudar sarani. Bainhira misionário/a o sarani ida ba haklaken konaba Maromak, sira la ba haklaken konaba propaganda o atrai ema atu tuir sira, maibe sira fo hanorin, fo sasin   ou hatoo Maromak nia reinu ne’ebé hela iha ita nia leet. Nune’e mak prepara dalan ba Jesus ne’ebé mak hetan  iha sarani sira nia leet.

              Lilin Haat   Historia

Iha llilin haat nebe mak lakan hela iha fatin ida nebe mak hakmatek. Sira nain haat koalia ba malu.

Lilin primeru dehan: hau mak paz hau nia naroman kuando ema sira se  la uza ho didiak no la kuidadu hau nia naroman nia se lakon o mate.

Lilin segunda dehan: hau mak mak Fe, ho kontente hau fo naroman ba ema hotu, maibe sira laiha interese ou hakarak kunhese Maromak nune’e laiha sentidu atu sunu hau, depois koalia hotu anin ida mai huu mate nia.

Lilin terseru ho lian triste dehan: hau mak domin o amor. Hau laiha ona forsa atu sunu hau, tanba ema sira iha nia hau sorin hateten sira uja hau nia naroman ba sira nia an deit no lafahe  hau nia naroman ba sira seluk, hau mos se mate.

Derepente labarik feto ida tama no hare lilin tolu 3 mate ona, no nia husu, saida mak akontese? imi tenki lakan too hotu.

Nune’e lilin kuartu dehan, ita tenki prepara ita nia an kada momentu, tan ita nia moris mak esperansa no sempre  iha esperansa nafatin. Tanba lilin esperansa  sei  la mate no sei la lakon husi ita nia moris.

Nunee maluk sira mak Cristu hadomi, iha tempu adventu ida nee, ho Maromak nia tulun hakonu ita ho alegría, hodi  hein maksoin ne’ebé mak mai, no simu ho contenti, paz no domin.

Sempre iha esperansa no agradese nafatin.

Obrigada barak ba Ita Nai  ne’ebé mak hiit An mai no la'o hamutuk ho ita.

Domingo diak ba ita hotu.

Reflesaun Husi: Irmã Natalia Fouk, OP


Saturday, November 26, 2022

FUAN PRONTU ATU SIMU JESUS?

 

Primeiro Domingo do Advento

1a. Leitura: Is. 2:1-5

2a. Leitura: Rom. 13:11-14

Evanjelho: Mt. 24:37-14

Maluk doben sira hotu Mak Cristu hadomi.

Husi fuan ba fuan mai ita hamutuk hodi reflete kona ba Maromak nia liafuan. Ohin tama ona ba primeiro Domingo de Adventu. Liafuan Adventu Mai husi Lian latin, “ADVENTUS” katak: SEI MAI.  Advento Mak Tempo propriu atu ita ema sarani sira hotu prepara' ita nia an atu simu ida ne’ebé sei mai, Maromak ne’ebé halo an ba Mane iha Cristu.

Tempu ne’ebé hein hodi preparasa an  atu selebra Nai hi’it An mai atu Converte Ita husi sala, no fo mai Ita esperança, hodi simu Jesus ne’ebé mai iha ita nia fuan,  ba ita nia familia no ba ema hotu.

Maluk sira, iha leitura tolu ohin loron nian fo hanoin mai ita atu reflete ba ita nia an rasik. ita pronto ka lae atu simu nia iha ita nia moris lor-loron nian liu-liu iha tempu natal.

 Fo tempu atu reflete iha tempo Santo ida ne’e kona ba misterio Maromak nian ne’ebé mai iha mundo; halo an ba ema tan Nia domin  atu soy Nia povo, nomos atu fo hatene ba Ema sira vida foun ne’ebé halo Ita sai Maromak oan hakiak, ba moris esperança ka laran metin, ba Nia povo ne’ebé Nia hili nanis.

 

Reflesaun Husi: Irmã Maria Soares Babo, OP


 

Saturday, November 19, 2022

CRISTU MAK LIURAI DOMIN NIAN

 

SOLENIDADE ITA NIA NAI JESUS, CRISTU LIURAI

1a. Leitura: 2S 5:1-3

2a. Leitura: Col. 1:12-20

Evangelho: Lk. 23:35-43

 

       Ohin Domingo ikus tinan Liturgia nian nebé hanaran mos Domingo CRISTO LIURAI nian. Cristo mai iha mundo atu halibur ema hotu hodi hatudo  dalan no lia lós ba ema tomak bele moris tuir, nune'e, ikus mai,bele hare glória Maromak nian nudar nia rasik lia tun ba ita ne'e ho Nia hedi iha Cruz katak ohin duni Ó sei tama hamutuk ho ha'u iha Reino Lalehan.

     Tan ne'e,buka moris tuir Nia hanorin sira no saran-an tomak atu Nia ukun ita no lori ita tuir dalan salvação. Ita nia Eucharistia ohin loron hodi hahi CRISTO LIURAI,ita Na'in no harohan atu ukun kreda  iha mundo rai-klaran hodi halibur ema tomak sai povo ida deit hodi ba moris iha Maromak nia Reino.                          

     Iha Primeira Leitura hosi profeta Samuel katak David hemu moruk o povo Israel hodi sai sira nia Liurai,no Segunda Leitura hosi São Paulo nia surat ba Sarani sira iha Colosso koalia kona ba Cristo katak Nia Maromak no Liurai hodi ukun sasán tomak no mos Kreda nia ulun.       Iha Evangelho hosi São lucas haktuir katak Cristo Maromak no Messias nebé mai soi ema tomak hodi ba moris iha Reino Lalehan.

    Cristu hanesan Liurai hanorin mai ita atu atu servi ema hotu ho domin. Nia la hare ba ita nia sala no hakarak deit ita nia diak, Nia hakarak ita hotu senti Maromak nia domin no Misericordia iha ita nia moris.Nia la ukun ho poder; Nia ukun ho domin.

 

Reflesaun Husi: Irmã Flavia Mendonça


 

Saturday, November 5, 2022

“IMI NIA AMAN ABRÃO, ISAAC NO JACOB NIA MAROMAK LA'OS MATEBIAN SIRA NIAN MAIBE EMA MORIS SIRA NIAN”

 

DOMINGO XXXII TEMPU BAIBAIN NIAN

1a. Leitura: 2Mac 7:1-2,9-14

                                                            2a. Leitura: 2Tes. 2:16-3:5

                                                             Evanjelho: Lukas 20:27-38


     Ema mundo ne’e nian, iha pensamento ne’ebé limitado, ema nia komprende naton deit ba realidade moris nian iha mundo ne’e nian, maibe  fiar an hodi compara ho mundo rohan laek nian(lalehan). Ho esperensia ida nee mak halo ema sai duvida kona ba moris hias.  Hanesan ita rona iha Evanjelho ohin loron nian, kona ba Saduceu balun ne’ebé mak duvida kona moris hias, hodi husu perguntas ba Jesus dehan: mane ida mate tiha no husik hela nia fen, maibe oan laiha. Tuir mai nia alin mak hola fali feto faluk nee. Iha maun alin nain hitu mak hola feto faluk nee maibe laiha oan. Ikus mai sira nain hitu ho feto faluk nee mos mate. PERGUNTA “ feto nee see los nia fen?

   Jesus la uza metafora oioin atu esplika kona ba pergunta nee. Jesus uza deit realidade moris mundo nee nian hodi esplika, tan Nia hatene katak ema nia capasidade la maximo atu compriende kona ba buat ne’ebé ema la hare no seidauk esperensia.  Jesus mos hatene ema nia frakeja, tan nee mak nia fo resposta baseia ba ema nia comprensaun.

    Ho pontus ida nee mak Jesus esplika no fo sai claro ba ema Saduceu sira hodi dehan:” mundo ne’e nia oan sira hola malu nudar fen-laen. Maibe sira ne’ebé soi ba mundo seluk (lalehan) sira nee la kaben tanba sira lebele mate tan, basa sira hanesan anju.

    Liu husi resposta ne’ebé Jesus clarifica ba perguntas Saduceu nian, atu fo hanoin mai ita katak ita ninia existensia iha mundo nee la’os rohan.  Hakait ba ita nia fiar, ita iha esperansa boot katak ita mos sei haksolok iha mundo foun. No mundo foun ida nee la signifika atu repete ita ninia lalaok sira iha rai nee nian, maibe mundo foun ida ne’ebé hafutar ita an ho unuk mutin, hafalun iha fuan ne’ebé la nahas atu hahi no hanai no adora Maromak, hamutuk ho anju sira. Ho fiar ida nee mak Jesus hakarak atu hatete momos mai ita katak mundo foun ou moris hias ne’ebé ita sei hetan iha loron ikus no ita hotu sei sai hanesan Anju sira hotu.

    Atu conclui Jesus hatutun” Abrão, Isac no Jacob nia  Maromak laos matebian nian maibe Maromak moris hias nian”.

    Tuir ita hotu hatene katak SALA ninia consequensia mak MORTALIDADE. No ema hotu aseita katak sala mak halo ita mate no mate ida nee hola parte iha ema nia moris . Maibe tuir ita nia fiar mate la’os ikus ba ita. Moris hias mak destinasaun. No iha ne’eba mak ita  hetan oprtunidade foun atu hela iha mundo foun ida nee hodi hahi no hanai Nai ho hanoin  puro, los no hakmatek rohan laek nian. Amen

 

REFLESAUN HUSI: IRMÃ SARA MENDONÇA,OP