Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, March 28, 2025

FILA FALI MAI DEIT UMA, AMAN HEIN HELA NO HADOMI NAFATIN!

 DOMINGO BA DALA IV TEMPU QUARESMA

 

1a. Leitura: Jos. 5:9a, 10-12   

2a. Leitura:2 Cor. 5:`7-21

Evangelho: Luke 15:1-3,11-32

Sentimento furak ida ita senti wainhira rona husi ema ida, aman ou inan, maun alin, belun, no maluk ruma wainhira dehan mai ita: ba dook karik ba keta haluha fila fali mai uma. Ita iha uma, fila mai deit. Liafuan sira ne’e halo ita senti katak ita pertense ba ema ruma, ita pertense ba familia ida.Moris ne’e atu diak liu ou a’at liu, ita la senti mesak tan ita senti iha ema hein no hadomi ita.

Domingo ba dala haat tempo quaresma nian haktuir mai ita kona ba aman ida ho oan nain rua. Kona ba oan mane ikun. Dala barak ona mak ita rona Kona ba istoria nee. Nia oan nbe koriojo teb-tebes husu nia rikusoin ne’ebé pertense ba nia maski nia laiha direitu nia revolto hodi husik hela uma buka liberdade tamba nia sente iha uma nee moris laiha liberdade ba nia ho pasensia nia Aman husik deit.

 Iha nia liberdade total nee mak nia hasoru desastre ne’ebé lori nia ba lakon rikosoin tomak ne’ebé nia aman fo ba nia. Nia sai kiak liu iha material no lakon buat hotu. Iha momentu buat hotu laiha ona mak nia foin conciente ka sadar katak buat hotu la furak hanesan iha hau aman nia uman. Buat hotu iha, .ema hotu moris diak, no hau mak iha nee sai atan. Ho aten brani nia dehan ba nia an katak hau tenki fila ba hau aman nia Uma maski sai atan.

Nia iha aripendimentu ba nia sala sira, nia dehan ba nia an:  hau precisa deit   domin  hau la precisa ona buat seluk. Nia aman simu duni fali nia hanesan heroi ida tamba nia aman hanoin katak nia oan aprende husi nia sala sira.

Kona ba oan mane boot nia atitude nee diak tebes iha nia aman nia oin nia la husu ga exige nia direitu kona ba rikusoin sira nia nunka revolto hasoru nia aman e nunka halai sai husi uma maibe obedese nain ba nia aman. Nia sempre hamutuk ho nia  aman iha uma besik nia aman maibe wainhra nia alin ne’ebé ba moris a’at hamout rikosoin hotu fila mai uma aman  ho liman rua simu nafatin nia oan mane ikun. Reasaun ne’ebé oan mane boot hatudu mak lakohi simu nia alin, revoltu hasoru nia aman no kontra nia aman, komesa sura nia kolen ba nia aman,komesa protesta nia dehan la justu, komesa halo komparasaun ba nia alin. Nia la rekonhese nia aman nia fuan ne’ebé nakonu ho osan mean. Oan mane boot laiha relasaun klean ho nia aman maibe iha deit mak kaan ba rikosoin sira la hare ba fuan.

 Ita halo komparasaun hahalok oan mane ikun no mane boot: oan mane ikun nee rekonhese nia an katak nia sala nain, hamrik husi nia sala no husu perdaun ba nia aman hodi dehan katak hau sala hasuru ita aman no sala hasuru Lalehan katak Maromak. Oan mane ikun brani hamrik husi nia monu nee hakarak sai diak. Atitude oan mane boot fali senti nia katak nia nunka halo sala no lakohi fo perdaun ba nia alin no lakohi simu nia alin, nee hatudu arogansia no loko an.

Husi pasagem Evangelho nee Ita Nain Jesus Cristo hanorin ita atu sai sarani lolos katak labele moris deit husi liur maibe precisa moris husi fuan no laran atu rekunhese. Ita labele moris hanesan ema fariseu no oan mane boot Nia hahalok hodi la simu Nia alin. Iha Ita Nia Moris Ita esperensia parte rua ne hotu sai hanesan chave atu Ita Moris iha transformasaun. 

Mai ita banati tuir oan mane ikun nia hahalok haraik an no hatene rekonhese katak nia halo sala hasoru Nia aman no Nia maun no buka hakarak halo diak nafatin. Ita nia Aman domin na’in hein nafatin ita atu fila fali ba UMA mesmu que ita ba dook no estraga buat hotu Nia fo no ita la recunhese Nia domin iha ita nia moris. NIA HEIN IHA UMA, FILA DEIT BA!Amen.

 

Reflesaun Husi: Irmã Alzira F. Dos Reis,OP



Friday, March 21, 2025

LIBERDADE MAI HO RESPONSABILIDADE

 3o DOMINGU TEMPU QUARESMA


1a. leitura: Ex 3:1-81a, 13-15

2a. leitura: Cor 10: 1-6; 10-12

Evangelho: Lc 13:1-9

OhIn Ita tama ba Terceiro Domingo tempo Quaresma nian, ita simu bolu atu reflete kona-ba ita-nia moris iha Evanjelho nia roman iha moris ne’e Nai Maromak fo mai ita liberdade, maibe liberdade ne’e tenki akompanha ho responsabilidade. Ita hotu hili dalan oi-oin hodi bele moris maibe moris ne’ebe nakonu ho responsabilidade. Ne’e duni, iha tempo quaresma ida ne’e, Nai Maromak bolu ita, Nia haruka ita atu hadia ita nia an, hadia ita nia moris, hodi moris ho didiak no moris ho responsabildade perante ita ema nia liberdade ho espransa tomak.

Iha livro Exodo, fo hanoin mai ita  kona ba Nai Maromak Hatudu Nia an ba Moises hanesan ahi iha ai klobor ida nian tutun, Ne’e hatudu mai ita Esperansa ida katak Nai Maromak la husik ita mesak. Nai fo liberdade  mai ita be nudar nia ema sira, nia mosu ba Moises nudar dalan ida hodi liberta Isarael oan sira, husi liurai Farão nia liman, ho responsabilidade tomak atu povo ne’e bele hetan libertasaun iha Nai Maromak.   

Saun Paulo hateten ba ema Corinto sira katak povo Israel mak hetan Nai Maromak nia grasa iha rai fuik maran, maibe tamba sira halo sala, tan sira uza sira nia liberdade la ho responsabilidade. Ida ne’e inspira mos ita, tan ita goja ona Nai Maromak nia grasa ho dalan oi-oin, maibe buat ne’ebe ita precisa hola atensaun mak tenki responsabiliza ba ita nia liberdade ne’e rasik. Atu ita keta sai husi corridor fiar nian, hanesan ema fiar nain.

Hanesan aiknanoik konaba ai figeira ne’ebé la fo fuan, Nai Hakarak tesi tiha, maibe to’os atan iha esperanca boot iha Maromak nia husu atu fo tan tempo hodi nia bele halo ninia responsabilidade hodi tau rai metan se laiha rejultado mak bele tesi. Mai ita aprende mos husi to’os nain ida ne’e liu-liu iha tinan jubileu pregrino da Esperanza nian convida ita ida-idak, atu halo di’ak  hodi moris tuir ita nia fiar. Iha texto evangelho ne’e, Nai Jesus fo mai ita lisaun importante sira, hanesan Arependimento nudar forma ida husi responsabilidade ne’ebe klean liu. Tan wainhira ita konsiente konaba sala no pecado, ita hili dalan arependimento hakribi salan hodi fila laran ba Maromak. Iha ne’e mak momento lolos iha ne’ebé ita nia liberdade lolos hatudu ninia an iha Nai Maromak nia futar oin. Ne’e mak momento ida ne’ebé laos ita nafatin monu iha sala nia laran, maibe ita ba momento perdaun no transforma ita nia an lolos.  

Tempo quaresma ne’e, ita simu fali oportunidade diak ida atu bele hare didiak fali ita nia an, hadia ita nia hahalok, halos ita nia Fé ba Nai Maromak. Tan Liberdade ne’ebé Nai Maromak fo ba ita, sei sai grasa no bensaun wainhira ita uza didiak ho responsabilidade. Ita tenki hadia ita nia moris, hodi bele halao liberdade   ho dalan ne’ebé Nai Maromak rasik hakarak no laos ita ema nia hakarak. Amen

 

Reflesaun Husi: Irmã Gragiela do Nascimento, OP



Friday, March 14, 2025

RONA BA FUAN TAN JESUS KOALIA HUSI FUAN

 DOMINGO DAHULUK QUARESMA NIAN

1a. Leitura: Gen. 15:5,17-18

2a. Leitura: Fil. 3:17-41

Evangelho: Luk. 9:28b-36

 

Novedades ba Domingo daruak tempo quaresma, Jesus lori apostulo nain tolu sae ba foho atu halo orasaun. Wainhira sira harohan dadaun hela, derepente abu abu taka rai metin no sira rona lian ida hakilar dehan “ida ne mak hau nia oan doben, imi rona ni a ba.” Lian nee hakilar husi a’as nian mai husu ba mundo atu rona maibe mundo la fo fatin atu rona.

Tiempo quaresma fo oportunidade ba ita atu husik ita nia an livre hodi simu Jesus nia convite hodi lao hamutuk ho Nia, sai ba fatin dook no buka fatin silencio atu harohan.  Sai ba fatin dook significa, lao dook husi hahalok ladiak sira neebé hakanek ema nia fuan. Buka fatin silencio, tanba iha nonok nia laran mak ita bele rona.

Rona ba fuan, tan fuan deit mak wee matan malirin neebé naksulin mai ho oin neebé midar, lian mamar no neon kman hodi lolo liman atu tulun hirak neebé presija ajuda no ain la kole hodi lao hamutuk, hamaluk maun alin no inan feton sira.

Iha tinan jubileu Peregriños de esperansa, ita hotu hetan convite atu sai feto no mane ida neebé sempre fo hatais ita nia fuan ho kor esperansa. esperansa hakerek ho ahí klak iha ema nia fuan, tan hakerek ho ahí klak entaun halo fuan manas no lakan, dudu ou lori sai, fo nabilan iha liafuan no hahalok, atrae ema barak nia fuan hodi foti iniciativa atu hakat ba oin.

Nudar gerasaun foun ida, hakarak convida mos belun gerasaun foun sira seluk atu husik ita nia ain fatin hakerek hela ho liafuan murak neebé hari paz no unidade, husik hela ita nia ain fatin ho cor hirak neebé fo haksolok no anima ema atu hakat tuir. ita hirak neebé hakerek ona esperansa iha ita nia fuan, iha momento ruma kuandu tur mesak hare ba ema aa’t barak neebé hakanek ema nia isin, emosaun no klamar, realidade hirak nee halo ita baruk, lakon vontade atu hakat ba oin.

Ita hare ba mundo ohin loron. ema komesa menus ona atu halo buat neebé diak no ksolok ba ema hotu. Tanba nee ita nudar gerasaun foun nafatin hamrik metin ho ita nia posisaun nudar Peregriño de esperansa. nafatin ho hanoin ida deit katak iha situasaun saida deit gerasaun foun sei la lakon ánimo, alegría no esperansa. nia inti mak nee, RONA BA FUAN, TAN JESUS KOALIA HUSI FUAN.


Reflesaun Husi: Irmã Sara Mendonça, OP



Friday, March 7, 2025

ESPERANSA IHA MAROMAK NIA PROMESA SIRA

 DOMINGO DAHULUK QUARESMA NIAN (ANO C)

1a. Leitura: Dt. 26:4-10

2a. Leitura: Rom. 10:8-13   

Evangelho: Luk. 4: 1-13    

Domingo dahuluk Quaresma nian konvida ita atu hahu ita nia jornada fiar, konversaun no renovasaun nian. Leitura sira Domingo ne’e nian fo hanoin mai ita katak Quaresma ne’e la’os deit tempo penitensia nian maibe, tempo ida ne’ebe nakonu ho esperansa. Esperansa ne’e nia abut metin iha Maromak nia promesa sira, Maromak nia fidelidade no Maromak nia domin ne’ebe lori salvasaun mai ita.

Oinsa ita tenki hametin ita nia esperansa iha Maromak nia promessa sira?

Iha primeira leitura husi livro Deuteronomia aprezenta mai ita kona ba Moises ne’ebé fo instrusaun ba Israelita sira oinsa mak sira atu hasae buat karan ba Maromak ne’ebe mai husi sira nia servisu no sira nia kosar-ben. Buat karan ne’ebe sira hasae ne’e nu’udar sira nia gratidaun ba Maromak ne’ebe liberta ona sira. Leitura ne’e konvida ita iha tau esperansa iha Maromak nia promessa sira. Nune’e ita laran metin nafatin ba Maromak nia fidelidade iha momento hotu iha ita nia fiar sarani nian. Tan ne’e mai ita tau ita esperansa no konfiansa iha Maromak.

Iha Segunda leitura São Paulo koalia mai ita kona ba esperansa ne’ebe ita iha ne’e mai husi Jesus Cristo. Nia fo hanoin mai ita katak salvasaun ne’e oferese ba ema hotu ne’ebe iha konfiansa iha Jesus hodi bolu nia naran. Saida mak ita halo ona, ita nia kondisaun umana maske nakonu ho frajilidade no frakeja oi-oin maibe Maromak nia domin ne’ebe nakonu ho perdaun ne’e ita hotu bele simu. São Paulo afirma katak Maromak nia domin boot liu fali ita nia failansu no ita nia frakeja sira. Nia grasa sufisiente ona ba ita. Tanba nee ita presija iha nafatin esperansa iha Maromak nia promessa sira.

Iha evangelho, ita rona kona ba Jesus ne’ebe Espiritu lori ba rai-fuik maran, iha ne’eba nia halo jejum ba loron ha’at-nulu nia laran no diabo mai atu koko nia. Evangelho ohin hakarak hanorin mai ita katak Maromak nia Liafuan mak matadalan importante ida ne’ebé ita uza atu tulun ita manan hasoru tentasaun ba buat aat sira. Maromak nia liafuan sai hanesan we-matan esperansa nian ba ita. Jesus ne’ebe manan hasoru buat a’at sira fo hanoin mai ita katak ita mos bele manan hasoru tentasaun oi-oin ne’ebé ita hasoru iha moris, Ita bele manan hasoru sala no situasaun desesperado nian bainhira ita kaer metin no tau esperansa iha Maromak nia futar lifuan hodi luta hasoru laloran moris nian (tentasaun iha ita nia-an rasik, iha ita nia komunidade no iha ita nia rain, buat nebe importante liu mak ita iha esperansa nebe nakonu ho creatividade tuir Maromak nia lia fuan hodi bele kria ambiente extraordinario entre ita an rasik ho Maromak liu husi maun-alin sira)

Tempo Quaresma ne’e hanesan momento ida ne’ebé tama iha rai-fuik maran moris nian. Santa Kreda husu ita atu halo penitensia (jejum, absitinensia no karidade). Maibe ita mos sei atravesa tentasaun barak, maibe hanoin ba katak ita la mesak. Maromak la’o hamutuk ho ita iha momento ne’e, hanesan nia la’o ho povo Israel iha rai-fuik maran, no hamutuk ho Jesus iha tempo tentasaun nian. Mai ita haklean ita nia fiar no esperansa iha nia promessa sira no permite atu nia liafuan sira transforma ita nia fuan sira ne’eb é dalaruma iha dúvida kona ba Maromak nia plano mai ita nia moris.

Buat ne’ebé ita presija halo mak ne’e, atu intensifika ita nia vida orasaun nian. Hanesan Jesus iha rai-fuik maran, ita presija fo ita nia tempo atu iha uniaun ho Maromak Aman, se tilun hodi rona nia liafuan sira no buka nia vontade iha ita nia moris. Alem de ne’e, ita presija halo jejum, la’os deit jejum husi hahan sira maibe jejum husi buat sira ne’ebé hadook ita husi Maromak. Jejum tulun ita atu haketak ita nia an husi hakaran mundo nian no hodi tau atensaun tomak ba moris lalehan nian. Ikus, liu ita presija halo karidade, ne’eb é konvida ita atu lolo liman ba ema sira ne’ebé presija tebes ita nia tulun. Karidade halo ita sai Maromak nia sinal esperansa nian ba ema sira seluk. Nai Maromak haraik bensaun no hatudu dalan ba ita hotu durante tempo Quaresma nian.

 

Reflesaun husi:  Irmã Sabina Martins Mota.OP



Friday, February 28, 2025

ESPERANSA NE’EBÉ TRANSFORMA ATRAVÉS HUSI ITA NIA ATITUDE

 DOMINGO BA DALA VIII TEMPU BAIBAIN

1a. Leitura: Sir.  27:4-7

2a. Leitura: 1 Cor. 15:54-58   

Evangelho: Luk. 6: 39-45     

Leitura sira iha domingo ne’e nian husi Eclesiástico, São Paulo no evangelho São Lucas nian convida ita hotu atu reflete kona ba autenticidade iha ita nia liafuan no atitude sira. Eclesiástico fo hanoin katak ita nia intenção verdadeira sira revela iha saida mak ita halo, enquanto evangelista Lucas adverte mai ita kona ba necesidade atu hare claro hodi nune’e bele guia ema seluk. São Paulo iha nia parte fo certeza katak mate vencida ona no ita nia servi ba Maromak ne’e valioso.

Iha contexto ano jubilar esperansa nian convida ita hotu atu moris no halao moris iha esperansa. Esperansa laos deit emosaun ida maibe compromiso activo ida ne’ebe transforma vida no ambiente iha sociedade ho domin no autenticidade.

Ida-ida husu ba nia an; Hau nia atitude sira reflete esperansa nian ka lae? Iha mundo ne’ebé nakonu ho desafios oi-oin, sai portadora esperansa nian bele muda realidade moruk sira. Mai ita actua ho fiar no domin, sai agentes de transformação, atu nune’e ita nia vida sai testemunho vivo esperansa nian ne’ebé ita hetan iha Cristo.

Transformasaun hahu husi ita rasik, se ita nia vida alimenta ho Maromak nia liafuan, ita bele lori malu ba iha moris ne’ebé nakonu ho esperansa iha Cristo. Prática esperansa laos tranformas deit ita nia vida maibe fo mos impactu positivo ba iha sociedade.

Ikus liu, kadi nafatin ita nia consciencia hodi consciente nafatin ho cada gesto domin no compaixaun nian atu bele sai forsa ida hodi satan hirak be presija tulun.

Iha ita nia jornada lorloron hanoin nafatin katak asaun sira be ita actua ne’e reflete Roman Divino nian no iha Roman ne’e rasik ita sei hetan pasu ba transformasaun nian.

Nune'e, mai ita reflete no hare ba ita ida-idak nia an: Ita iha autenticidade iha ita nia liafuan no atitude sira?

Reflesaun Husi:  Irmã Rosita Carvalho da Costa, OP




 


Saturday, December 28, 2024

JESUS HAHU SAI BOOT IHA SABIDURIA

                                                            FESTA SAGRADA FAMILIA

1ª. Leitura: Ecl. 3, 2 6.12- 14 2ª

2a. Leitura: Col. 3, 12- 21

Evengelho: Lk. 2, 41- 52

 

Maluk sira hotu, ohin celebra festa Sagrada Familia Nazanian. Festa ida ne’e celebra iha kontestu Natal nian. Nune’e hatutan ita nia  konsensia lógica konaba inkarnasaun Maromak nia oan iha historia familia ida simples no haraik-an. Amo Papa Joăo XXIII declara katak: Familia Nazaré  mak unika no sai modelu ba familia kristaun sira ohin loron. Maski familia sira enferente problemas no sufrimentu oi-oin maibe sira bele halo komunikasaun ho diak, hatudu ho domin no orasaun. Hatene ho atenta no haraik an profunda sira nia domin iha familia atu sai familia Nazaret nian. Laos fasil realidade moris familia sira nia moris iha tempo agora tanba ho mundansa oi-oin bele troka buat barak ho lalias.

Iha festa Sagrada Familia nian, Mai ita agradese Maromak, tanba NIA HALO AN BA EMA, no fo valor domin rohan laek iha moris lor loron nian. Iha evenjelhu ohin koalia konaba celebrasun Sagrada Familia Nazarė Maromak hili Familia ida ne’ebė mak moris simples iha nia leet.

Molok ita atu kontempla hodi selembra misterio furak ida, ita refirma ho dignidade valor familia nian, ita reflete no husu oinsa sira nia moris realidade iha mundo agora nee.

Realidade ida ne’ebė mak fundamental iha ema ida idak iha moris sociadade, oinsa sira forma emosaun. Iha comunidade Kristaun sempre defende no proteje valor familia nian tuir projeto Maromak nian hanesan comunidade moris no domin. Atu tama o hahu historia ema nian, Maromak hili no halo familia ida. Ida nee kapas no furak tabes tanba bainhira sira entraga na halo tuir familia nian moris no haburas nafatin. Ita hotu mos mai husi familia ida no sai ema hanesan too ohin loron, maski liu husi faktor oi-oin, manera moris, domin ne’ebė mak ita simu no hetan husi ita nia familia rasik la hanesan.

Dalaruma ita moris iha ambiente ne’ebė mak la iha valor, la iha respeito no buat seluk tan, ida nee ita presija tebes atu hakmatek husu Maromak nia tulun hodi halo dialogo ho diak iha situasaun saida deit, tanba iha realidade ohin loron familia barak mak nakfahe no iha problema oi oin nebee mak sira la rejolve ho diak no husik deit. Mai ita intenta halo valor fundamental ba familia Nazaré nian, orasaun no grasa sakramentu Matrimunio nian ida nee mak sai parte ba historia Familia nian, familia  hamutuk ine’ebė ida nee mak sai testemunho ba familia sira seluk.

 Maluk sira, familia sagrada laos buat hotu lao ho diak, iha problemas oin oin , sufrimentus. Maria ho Jose sira lakon Jesus bainhira nia komese sai bot ona, sira buka no bainhira sira hetan Maria dehan, Oan tanba sa halo nee ba ami? sira hatene Jesus nia resposta, Maibe Maria ho Jose seidauk comprende, no sira respeita Jesus nia decizaun sai bot, halo tuir no respetu amizade. Jesus nia inan aman presija tempo para aprende atu kunhese sira nia Oan.

 

 

 Amu Papa João Paulo II deklara mos katak: familia hanesan santuario moris nian, ida nee mak, fatin moris nian, prejenti Maromak nian. Maski iha buat oi oin mai ataka maibe bele buras nafatin ho autentica ema nian.

 Hanesan mos Amo Papa Francisco nia lia fun hateten: Los familia sarani hanesan Santuari moris, iha fatin ne’ebė mak hela sai kuedadu, manera furak nebe mak ita hanoin no nunka hadook an husi familia.

Tan nee Familia mak noticia ksolok nian. Iha momento ida nee ita intenta atu ema ne’ebė mak se konfunde konaba Domin ho Hadomi, dignidade ho egoísta, respetu ho isolajo, familia ho ekonomia, no se descobre lolos konaba lia fuan diak nebee Maromak se hatoo husi Familia. Husi nee mak ita bele hakuak unidade. Ita agradese ba buat diak hira nee tanba iha familia balun nebee mak unidade duni, maski ho problema oi oin no difikuldade oi oin maybe sira nia fiar metin nafatin no nunka haluhan Maromak. Ita la koalia konaba familia nebee mak perefeitu maybe sira haklaken evangelhu no halo tuir no hatudu ho sira nia domin iha moris lor-loron nudar matrimoniu.

Familia moris sagrado iha moris lor-loron nian, sai hanesan santu nebee mak tenki tau matan diak diak hodi haburas no pasencia. Familia ida idak hanesan Evangelhu, nebe mak falta husi ita nia ajuda atu tau matan hodi nunee bele sai familia nebee domin nain no buras nafatin.

Bainhira ita moris husi familia ne’ebė mak laiha problema maibe ida mak ita nia historia. Ita idak idak bele hanoin o reflete ita nia historia, ita nia abut, bainhira hakotu,moris se sai maran, Maromak cria ita laos atu moris mesak o tuir ita nia hakarak maibe para moris no lao hamutuk tenki hatudu grasa ne’ebė mak ita simu husi familia. Maromak hanoin ita no hakarak ita moris iha unidade, hatene agradese, hodi proteje ita nia abut no ita tenke hanoin iha neba. Jornada ba sagrada familia no moris.

Feliz natal nian ba ita hotu!

Reflesaun Husi: Irmă Natalia Fouk, OP



Friday, December 20, 2024

DOMIN MAK PILAR IMPORTANTE ATU EMA HASORU MALU HO MAROMAK

                                      

 

DOMINGO BA DALA HAAT IHA TEMPO ADVENTO

1a. Leitura: Miq. 5:2-5a

2a. Leitura: Heb. 10:5-10

 Evangelho: Lc. 1:39-47

 

    Maluk doben sira hotu mak Kristu  hadomi.  Ohin ita tama ona ba Domingo ikus molok Natal. Ita hare no senti katak momentu no tempo sira iha nia istoria, mudansa no transformasaun. Husi naroman Esperansa nian ba Naroman Paz nian depois mai naroman ksolok nian konekta ba Naroman domin nian. Sira nee hotu nia hun mai husi Ema Ida, ema nee mak Jesus. Jesus mak hun ba esperansa, dame ksolok no domin. Tamba ne’e ita hare kada domingo kada semana ita sunu lilin ida ninia forsa naroman nian aumenta husi domingo ida ba domingo seluk. Agora ita tama ona ba domingo ikus Adventu nian, naroman ida be forte tebes. Naroman Natal nian, Kristu mak mundo nia naroman  ne’ebe mai leno mundo nebe hafalun an iha nakukun laran.  Ita hein katak tempu ne'e sei nakonu ho esperansa, dame  ksolok, no  domin. Espera ita hotu iha tempu atu reflete fali kona-ba promesa sira ne'ebé ita halo ona iha tempu Advento. Tempu ne'ebé vijilansia ka hein, konversaun nian, renovasaun spiritual, tempo ne’ebe  ita hare ba ita nia laran interior, prepara ita-nia an, loke ita nia fuan, mudansa iha  hanoin, iha hahalok, iha liafuan  (metanoia)  hodi simu Jesus nia prezensa mai moris hamutuk ho ita.

   Ohin loron Domingo ba dala haat tempo Advento nian baibain konsidera hanesan “Domingo DOMIN” nian. Housi domingo ikus ida nee fo hanoin mai ita atu haforsa liu tan domin ne’ebe ita kuda iha ita nia fuan hodi fahe domin nee ba ema nebe kuran domin iha sira nia moris hodi hein ho lara-metin, ksolok no domin Jesus ne’ebe ksolok no domin nia hun. Ho ida nee ita hare ba leitura sira ohin ita rona lori ita reflete kona ba Maromak nia domin no hakarak sira; “Ha’u mak ne’e! Ha’u mai ona atu halo tuir Ita nia hakarak!” ho hatan ida nee presente grasa no domin ne’ebe Maromak haraik mai ita liu husi presenja Jesus nian mai iha mundo lori ita hotu hodi hetan salvasaun.

    Evanjellu ohin nian Saun Lucas aprezenta mai ita kona ba Maria vizita nia Feto Maluk Santa Isabel. Husi visitasaun ida nee hanorin mai ita katak ita nia prezensa folin liu presente ne’ebe ita fo ba ema. Husi ita nia prezensa lori ksolok no domin ba ema ne’ebé ita hasoru iha ita nia moris. Hanesan Maria tan domin ba Maromak, nia husik nia preokupasaun sira hotu hodi hit-an lalais ba hasoru malu ho nia feto maluk Santa Isabel.

    Liu husi hasoru malu ida nee hatudu mai ita pontus importante tolu mak hanesan tuir mai nee: Primeiro, Maria hatudu virtude asaun karidade nian no fiél ba Maromak iha tempo hot-hotu. Nudar kristaun ida ita tenki iha fuan ne’ebe sensitive ba Maromak  hodi senti ba ema seluk nia terus no susar iha ita nia moris lor-loron nian. Segundo, Komprimenta Maria Nian, “kosok-oan book-An iha knotak ho ksolok Isabel neon nakloke tomak ba Espirito Santo.” Nudar joven foinsa’e ou Missionaria sai matadalan kristu nian ba ema seluk. Halo ita nia prezenja atu ema seluk senti kristu nia domin liu husi ita nia  prezensa no tulun husi Espiritu Santu atu haklaken Maromak nia paz no domin ba ema hirak ne’ebe seidauk senti Maromak nia domini ha sira nia moris. Terceiro, Isabel hahi'i ba Maria; Isabel  kontente tebes ho domin ne’ebé nia hetan husi Maria nia prezensa. Attitude Isabel nian ida nee hatudu mai ita oinsa fo apresia ba ema seluk nia di’ak ne’ebé halo mai ita.

Tamba dala wain nudar ema, la fasil atu hare ba ema nia diak sira maibe focus liu ba sira nia fraqueza hodi haluha ema nia di’ak. Mai ita moris tuir attitude Isabel nian, hodi apresia no hakbesik ba Jesus. Tamba Jesus nia domin mak halo ita ema hatene atu hadomi malu, servi malu, fo paz ba malu iha ita nia moris tomak.  

    Belun doben sira, sura loron hira tan ita tama ona festa Natal nian, hodi hein kosok oan ne’ebé lori domin, dame, paz no esperansa mai moris hamutuk ho ita. Iha momentu ida nee fo tempo balu hodi halo exame da konsiensia ba ita nian an, husu ba ita ida-idak nia-an; Ha’u prepara hau nia an ka lae atu tama ba Festa Natal? ha’u prontu ona atu hasoru Jesus iha hau nia moris? Wainhira hasoru Jesus saida mak hau atu husu husi Nia? Husi perguntas hirak nee hanorin ita atu prontu nafatin loke ita nia fuan ba simu kosok ne’ebe sei mai hanesan ita nia Na’i ita nia Maromak, Amen.

 

Reflesaun Husi: Irmã Zelina da Silva Mendonça, OP



 

Saturday, December 14, 2024

HAKSOLOK BA HODI HEIN


 

Terceiro Domingu  Tempu Adventu

1ª  Leitura = Sof  3,14-14

2ª Leitura = Filipn 4,4-7

Evangelho Luk 3,10-18

 

 

Maun alin sira ohin ita tama iha, Domingu terceiru adventu nian. Domingu alegría ou domingu ksolok nian, domingu Gaudate, tanba Maromak besik hiit an mai ona. Husi neba ita koalia konaba liturgia Eukaristia nian, maske profeta Sofonias hare  povo Juda nian sira iha krisi bot konaba sociadade ho religiaun, no fatin ida ne’ebé mak foti ann no  la halo tuir alianza. Maromak hatoo  se hetan castigu, maibe buat hotu se contrariu no se habite hotu  ho diak no domin. Nunee ita mos kontente no haksolok. Husi salmo iha selebrasaun ohin nee  hananu ida kona ba Isaias ne’ebé mak anima povo Israel nian atu hatoo agrdese ba Maromak tanba hafoun  ona bei ala husi Jese nian,  ida nee mak JESUS no sai bot iha ita nia leet.

Saun Paulo anima sarani sira  Filipe nian para sai kontente, Maromak iha ita nia leet.  Ita haksolok hodi celebra paz ne’ebé Maromak haraik iha nia fuan. San João  anunsia iha rai fuik maran, kona ba Jesus besik mai ona, ita hotu prepara ann.

Maluk sira, MAROMAK BESIK TOO ONA. Ohin ita celebra  domingu ksolok nian. Liturgia iha domingu ida nee, koalia konaba bolu no ksolok. Tan nee tradisaun  liturgia tau ona domingu ida nee hanesan  DOMINGU GAUDATE, tuir mensagen husi karta ba  Filipenses ne’ebé mak introdus konaba selebrasun hanesan mos iha textu segunda letura nian, koalia kona ba Maromak Hiit mai ona, Loas  convida ita atu preparaan ba Natal nian deit maibe hanesan mudanza ida ba  ita nia moris no mentalidade, convida ita  hodi prepara an ho ksolok hodi simu Maromak kosok oan ne’ebé mak moris.

Iha terceiru Domingu adventu iha leitura sira fo hanoin fila fali ba ita kona prosesu kondisaun ksolok lolos nian. Adventu iha rasaun barak, halaken Maromak nia lia fuan mak importante, no buka ita nia frakeja sira no oinsa ita atu hakbesik ba Maromak. No halaken konaba Maromak Hiit an mai ona.

Profeta  sofonias hetan inspirasaun husi Espíritu Santu, no mai antes iha siglo hitu liu ba Kristu bainhira reinaba iha Juda liu Rai bot josias. Husi neba se mak fo hatene konaba Jesus nia moris, nebee mak mai lori domin, paz  ba mundo,  no san Pablo koalia husi kadea  kuandu iha  Efesu halo tinan 56.  Husi circunstancia nebe defisil, nia hakerek ba nia maun alin sira iha Filipenses no ita hotu  hatoo lia fuan hodi anima ita, bainhira Maromak iha ita nia leet. Ba se mak nia refere?

Saun Paulo koalia konaba Maromak atu mai,  koalia konaba kapitulu ikus nian iha Apocalipse. Iha Evangelho koalia konaba resposta San Joao Baptista, ne’ebé  diferente kada grupo. San João recumenda ba sira ne’ebé mak iha túnicas rua no sira  ne’ebé mak laiha, ba sira ne’ebé mak cobra imposto labele obriga liu husi ne’ebé iha, no ba soldadu sira  labele castigo ba ema seluk, no labele halo denuncia falsu, no ema ida idak halo tuir lia fuan ne’ebé mak relativa ho stuasaun nia moris realidade nian.

 Ida nee mak fo lisaun diak ida mai ita. Tanba fiar se mosu iha ita nia vida los nian. Laos teoría ida nebee mak abstrakta,  no fiar laos loas abstrato maibe teoría ida generalizada, laos, maibe fiar transforma ita nia moris ida idak. Ita hanoin konaba ita  nia fiar,  hau nia fiar , fiar ida ne’ebé abstrato ou konkreta, ou hau nia fiar nee metin nafatin? MAI ITA HAKSOLOK HODI HEIN.

 

Reflesaun Husi: Irmã Natalia Fouk, OP