DOMINGO BA DALA XXI TEMPO BAIBAIN NIAN
1a. Leitura: Jos. 24:1-2a,15-17,18b
2a. Leitura: Ef. 5:21-32
Evangelho: Jo. 6:60-69
Ohin Domingo XXI tempo comum, igreja fo hanoin no fo coragem ba ita sarani católica atu sempre hela metin iha Cristo no tau fiar metin iha Nia. maske dala ruma iha ita nian moris ita sempre hasoru problemas, desafius oi-oin ita iha confuzaun no la’o sala dalan.
Evangelho ohin nian koalia kona ba tempo/momento ne’ebé Jesus nia escolante sira hasoru crise ida. Ba hirak (escolante balun) ne’ebé mak fo ona resposta ba Jesus nia bolu hodi tuir Nia mos hasoru desafios atu aceita ba buat nebe mak Jesus koalia ba sira, katak Nia mak aihan moris tun hosi Lalehan. Escolante barak husik no la’o sees husi Jesus, maibe Jesus la bandu sira ba nia hakarak, tamba Nia respeita sira nia decisaun.
Realidade iha ita nia sociedade dala barak mos acontece nunee. Maluk barak la’o sees husi comunidade ho rasaun oinoin. Realidade ne’ebé acontece iha mundo ohin loron hanesan pandemia, desastre natural, funu iha ou violencia lori mai ita dasastre boot tebes nebe mak halo maluk barak lakon sira nian uma no rikusoin, familia, no sira nia servico. No maluk hirak ne’e nia fiar mos komesa nakdoko, iha emosaun oinoin hanesan tauk, hirus, trauma, no lakon esperansa iha moris. No pregunta oioin komesa mosu iha sira nia hanoin y husu: tamba sa Maromak labele hapara tentasaun hirak ne? Tamba sa Maromak husik buat at hirak ne’e acontece iha ita nian moris? Maromak labele fo mai ita moris nebe saudavel deit?
Problema hirak ne’e sai crise boot tebes ba maluk barak nia fiar hodi influensia sira atu la’o sees husi Maromak. Ita hotu hatene katak fiar ne presente kmanek ida husi Maromak, maibe fiar ne mos presiza discernamento ne’ebé klean iha ita moris.
Iha primeira Leitura, ita hare kona ba profeta Josúa halibur uma –fukun hotu – hotu iha Israel nian, katuas sira, ulun sira, juiz sira, hodi fo hatene ba sira atu hili serbi Maromak, ou fihir ida nebe mak sira hakarak serbi.
Dala barak iha ita nian moris iha circumstacia ne’ebé mak forca/ obriga ita atu decide foti decisaun ne’ebé ho ninia consequencia nebe boot tebes, exemplo hanesan; hau foti servisu ida ne ka lae? decide atu hatan ba Nai nia bolu ou abandona? Iha buat barak mak halo ita deficil ou lakohi atu foti decisaun ba ita nia moris.
Iha primeira leitura ne’e mos dehan mai ita katak; ita fiar Maromak no serbi Nia ou decide buka buat seluk atu serbi no fiar. Hanesan iha evangelho ikus nian Jesus husu ba apostolo nain sanulu resin rua dehan katak; oinsa ho imi? Imi mos hakarak ba? Jesus husu pergunta ne ba apostolo sira atu sira decide hili tuir Jesus hanesan Jesus hili sira. Perguntas ne’ebé hanesan Jesus mos husu ba ita ida idak: imi mos hakarak dada an hosi hau? Jesus hein ita nia respostas, Haneasn Simão Pedro nia hataan ‘Nai! Ami atu baa tan iha see? Laiha ema seluk mak bele fo hatene mai ami oinsa ami bele hetan moris lolos no rohan laaek. .
Atu sai hanesan Simão Pedro; ita loron –loron tenki renova ita ninia resposta ba Jesus nia bolu no firme nafatin atu hili Nia. Tamba Jesus nia domin mai ita laiha rohan. Nia hadomi ita hodi saran-an ba mate tamba ita. Hanesan Saun Paulo nia surat ba sarani sira iha Efesu “ Imi laen sira mos tenki hadomi imi nia feen, hanesan Kristo hadomi nia Igreja, too Nia entrega Nia Aan ba mate iha sira nia fatin. (Efesu 5:25). Atu vida casal no vida familiar ne’e dura feen no laen tenki iha lealdade mútua no decisão no iha compromisso. Jesus hanorin ita atu hadomi malu hanesan Nia hadomi ita. Hanesan sarani católico, casal ou la casal, mane no feto, ita hotu tenki respeita malu, serbi malu no moris tuir Cristo nia lalaok. Hili atu tuir Jesus, tenki halo tuir ninia lalaok sira.
Reflesaun husi:Irmã Nelia Pinheiro, OP
0 comments:
Post a Comment