Misionarias Dominicanas do Rosario

centanario de la fundacion de la congregacion

Misionaria

celebrasaun sentenariu Oe-cusse

Santo Domingos de Gusmao

Hablaba Siempre de Dios y con Dios ifeliz dia!

Missionarias

viajem dahuluk ba Maldonado

Missionarias Dominicana

celebrasaun Eukaristika 100 anos

Image de Missionarias

Maldonado Peru

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Comunidades missionarias iha Timor-Leste

Missionarias

enkontru nasional Juventude Dominicano

Friday, December 23, 2022

LIAFUAN MAK NAROMAN LOLOS

 


 


                                                SOLENIDADE BA FESTA  NATAL NIAN

 

                                                            1a. Leitura: Is. 52:7-10

                                                            2a. Leitura: Heb. 1:1-6

                                                            Evangelho: Jn. 1:1-18

 

            Jesus mak mundu nia naroman. Sidade ida-ne'ebé harii iha foho-oan labele subar.  

 

Maluk doben sira hotu mak Kristu hadomi, ohin ita tama ona ba Festa Natal. Natal mak Jesus Kristu nia moris, ne'ebé moris la ho rikusoin no la ho naran-boot, maibé ho haraik-an no domin. Natal nia signifika mak hadomi malu no haraik-an atu prepara dalan ba ita-nia Maromak atu moris iha ita-nia moris.

Maun-alin doben sira, Natal mak tempu kontente, domin no dame nian. Ida-nee fó-hanoin ita atu sai Joao Batista ida seluk ne'ebé prepara ona dalan ba Nai, Maria Virjen ida seluk ne'ebé haraik bénsaun ba Jesus iha ita-nia moris ohin loron atu fó sasin ba ita no José ida seluk atu proteje no dirije Maromak nia ema sira ne'ebé Maromak hili ona. Natal mak loron ne'ebé kontente no momentu ksolok nian. Ema hotu iha mundu ne'e haksolok no haksolok tanba naroman foun ne'ebé moris mai, ne'e mak Jesus, ne'ebé tun ona mai rai. Profeta Isaias hatete iha 9: 2 katak ema ne'ebé la'o iha nakukun laran haree ona naroman boot ida. Iha ema sira ne'ebé hela iha nakukun laran, naroman ida sunu tiha ona.  Kosok Oan ne’ebe mai hamutuk ho ita nu'udar naroman ba ema barak ne'ebé iha nakukun laran no sira ne'ebé nunka hatene naroman, agora sira haree ona naroman ne'ebé salva sira.  

            Iha Evanjellu ohin loron kona ba prólogu husi Saun Joao. Joao apresenta katak Nai Jesus mak LIAFUAN ne'ebé uluk Maromak fó sai ona no liafuan ne'e iha ona antes tinan hotu, no liafuan ne'e mós iha ona ho Maromak no buat hotu mosu liuhusi liafuan nee. Ema ida nunka haree Maromak, maibé agora Jesus ne'ebé hamutuk ho Aman fó sai ona nia. No buat hotu ne'ebé iha mundu ne'e la mai husi ema seluk, maibe liuhusi Jesus Kristu no Jesus rasik mak liafuan ne'e rasik mak fó sustentaun ba kriasaun tomak. LIAFUAN ne'e mós temi nu'udar NAROMAN. Hanesan ohin ita selebra Festa loron NATAL. Natal mak festa NAROMAN nian, tanba Jesus mak naroman ne'ebé mai iha mundu atu hasai tiha nakukun husi sala, mate no Satanas. Kosok Oan Maksoin Na’i Jesus Kristu mai moris hamutuk ho ita atu salva ita ema husi sala no nakukun laran hodi ita ba dalan naroman salvasaun nian.

.           Maromak haruka Joao Batista atu fó sasin no fó sasin ba naroman. Nia konvida ema hotu atu fiar ba naroman loos, Jesus Kristu. “Hau mak naroman mundu nian; ema ne'ebé la'o tuir ha'u sei la'o iha nakukun laran, maibé sei iha naroman moris nian.” Ita hotu hatene katak se la iha naroman, ita labele haree ho klaru. Difisil atu la'o iha nakukun laran. Nunee mós iha ita-nia dalan espirituál nian, ita-nia Nai Jesus hakarak ita atu la'o hamutuk ho nia ne'ebé mak naroman lolos. Se la iha nia iha ita-nia moris, ita sei sente susar atu la'o no bele lakon iha ita-nia viajen.

            Belun doben sira, ita fo agradece ba Na’i tan Nia haraik grasa bensaun ksolok naroman nian nebe leno dalan ba ita atu passa liu nakukun sira nebe mak ita hasoru ona iha tinan 2022 nia laran. Ita la hatene saida mak sei akontese iha tinan 2023 oin mai, ho situasaun diak ou la diak mak sei hasoru , maibé mai ita nafatin sai naroman nia oan iha tinan oin mai. Husik Kristu nia naroman nakloke iha ita-nia moris hodi dirije povu ne'ebé hale'u ita iha nakukun laran. Iha biban ida nee Santo Padre Papa Francisco hatete “mundu no Igreja presiza imi atu sai hanesan naroman ba mane no feto sira-nia viajen moris nian.” Husik mensagem ida-ne'e sai ita-nia vizaun no ita-nia misaun, atu nune'e Kristu, sai nu'udar naroman ne'ebé loos bai ta ida-idak nia moris.

Ita husu Espiritu Santu nia grasa atu loke ita nia fuan no laran atu naroman ne’ebe mai iha raiklamar leno ita hot-hotu nia fuan atu hatene rekonhece naroman boot ida nee. Atu ita hotu hatene haraik an no mos iha koragem atu loke ita nia fuan atu hatene senti ema seluk nia terus no hamamar ita nia fuan atu hatene hadomi no hatene perdua.

 

 

Boas Festas do Santo Natal 2022 ninian ba Maluk doben sira hotu.

 

           

Reflesaun Husi: Irmã Zelina Mendonça


 

Friday, December 16, 2022

FIAR NO HAMETIN ITA NIA FRAQUEZA NO FO NAROMAN BA ITA NIA DÚVIDA

 

 

                       

                                                QUARTO DOMINGO DO ADVENTO

 

                                                            1a. Leitura: Is. 7:10-14

                                                            2a. Leitura: Rom. 1:1-7

                                                            Evangelho: Mt. 1:18-24

 

            Maluk doben sira hotu mak Cristo hadomi.  Ohin ita tama ona ba Domingo ikus molok Natal, Ita hein katak tempu ne'e sei nakonu ho esperansa, ksolok, domin no dame. Espera ita hotu iha tempu atu reflete fali kona-ba promesa sira ne'ebé ita halo ona iha tempu Advento. Tempu ne'ebé ita prepara ita-nia an ba simu Jesus nia prezensa mai moris hamutuk ho ita.

            Ohin loron Domingu ba dala haat tempo Advento nian baibain konsidera hanesan “Domingo DOMIN” nian. Ita hare ba Evangelho ohin nian la'ós apresenta mai ita kona ba dame maibe istória ida-ne'ebé lori ita ba ema laran-loos ida-ne'ebé haraik-an naran Jose.

            Iha Evanjellu ohin loron mak atu fó-hatene de'it ba ita katak Jesus moris ho Espíritu Santu nia kbiit no Maria Virjen moris tuir Maromak nia planu. Kronolojia kona-ba akontesimentu sira inklui Jose nia mehi hatudu de'it oinsá mak Maromak iha planu ida atu salva ita. Istoria ne'e hatudu ho klaru katak ema envolve an iha Maromak nia planu salvasaun nian. Ohin mai ita hanoin kle'an kona-ba resposta rua husi ema nain-rua ne'ebé importante liu, ne'ebé sai nu'udar instrumentu iha Maromak nia inkarnasaun.

             Primeiro, Maria nia fiar hatán ba Maromak nia promesa: Maria nia knotak sai Arka Aliansa Foun nian, ne'ebé Maromak la'ós de'it halo inventa maibé mai atu hasoru ema ne'ebé rahun ona. Maria nia SIM sai nu'udar xave ne'ebé Maromak loke odamatan ba ita-nia salvasaun. Nia haka'as an atu dehan SIM ba Nai, tanba liafuan sira-ne'e Maria tau iha nia laran. Maria iha fiar ne'ebé kle'an, no nia tenke husik ninia planu rasik no hatete SIM ba moris fiar nian.

            Segundu, ohin loron ema bolu Jose nu'udar ema laran-loos la'ós tanba nia halo tuir ukun-fuan no tuda Maria ho fatuk atu oho, maibé tanba nia hatudu fiar hodi rona ba espíritu santu. Nia husik Kristu moris iha ita nia leet hodi husik Espíritu Santu atu halo serbisu bainhira nia foti Maria nu'udar ninia feen.

            Saõ Jose tau fiar ba Maromak nia intervensaun no ninia mehi liuhusi Anju. Importante tebes atu nota katak Saõ Jose hako'ak Kristu nia oan tanba mehi ida. Maibe ne'e mak mehi deit ka? Ita hotu iha mehi barak no balu ne'ebé oin-seluk no la iha signifikado. Entaun, tanbasá mak Saõ Jose sadere ba mehi ne'e nia loloos? Resposta ba pergunta ne'e simples tebes. Maski nunee, ninia mehi mak mehi ida de'it ne'ebé akompaña mós ho prezente fiar nian no fiar ba Maromak. Jose hatene ho laran-metin katak Maromak nia lian ko'alia ona ba nia no nia hatán ho fiar ne'ebé laran-luak. Ita sei la iha mehi ne'ebé Maromak ko'alia ba ita hanesan anju ida, maibé Maromak ko'alia ba ita lor-loron. Maromak ko'alia diretamente ba ita-nia fuan, neon no laran no mós liuhusi kuidadu no mediasaun ba Anju sira-nia lian oioin. Maromak nia Anju kontinua lori mensajen no inspirasaun husi Maromak mai ita. Pergunta ba ita mak ita rona ka lae? Rona ho ita-nia laran ne'ebé nonook ohin loron no husik  ita nia an atu halo tuir Testemuna ne'ebé fó glória ba Santu Jose nu'udar nia hatán ba ita-nia Nai nia hakarak ho fiar no fiar ne'ebé perfeitu. Santu Jose habelar ninia laran-sadi'a, no ninia aten-barani hotu sai husi ninia fiar ne'ebé metin ba Maromak. Mai ita koko atu konvida Jose nia hahalok sira no halo nia sai ita-nia modelu hodi tuir Jesus.

Belun doben sira, iha mós tempu balu iha ita-nia moris bainhira buat ne'ebé la hanesan mosu iha ita-nia dalan. Porezemplu, ema ne'ebé nia hadomi mate derrepente deit, moras perigozu ida, buat ne'ebé la kontente, no seluk tan. Ita prontu atu simu sira nu'udar Maromak nia hakarak ka? Mai ita halo orasaun liuhusi Intercesaun Inan doben Maria Virgen no Saun Jose nia liafuan atu ita mós bele simu Maromak nia hakarak iha ita-nia moris. Amen.

 

 

Reflesaun Husi: Irmã Zelina Mendonça


 

Saturday, December 10, 2022

KRISTU MAK ITA NIA KSOLOK

 



TERSERU DOMINGO DO ADVENTO

 

1a. Leitura: Is. 35: 1-6a,10

2a. Leitura: Tg. 5:7-10

Evangelho: Mt. 11:2-11

 

 

            Ohin ita tama ba terseiru Domingo bolu "Domingo Gaudete." Gaudete mak lia-latin ne'ebé signifika "Haksolok." Iha terceiro Domingo nee mos ita sunu lilin Rosa duke purple.  Tambsa mak hanaran domingo haksolok? Tamba Domingo Ksolok ida-ne'e fo hanoin mai ita katak ita-nia salvador besik daudaun ona. Kristu maksoin nebe hiit an mai ita nia le’et mak razaun ba ita-nia ksolok. Tamba nee advento mak tempu haksolok nian, no ita hein ho haksolok Salvador, Jesus Kristu, mai. Ita kontente tanba nia lori buat hotu ne'ebé di'ak no ho Maromak ne'ebé ita hein no hein ba moris. Nia rasik kontente, tan ne'e ita tenke tau fokus ba nia iha ita-nia viajen moris la'ós de'it iha Advento maibé ba nafatin. Dala barak, ita buka ksolok iha buat ruma ka iha fatin ne'ebé ita gosta tebes. Maibe ksolok ne'ebé loos ita senti hakmatek ho paz iha fuan mak ksolok nebe mai husi Jesus.

            Ita hare iha primeira leitura profeta Isaias hatete: "Husik rai ne'ebé fo'er haksolok ... nia mai atu salva imi." Iha segundu leitura husi Tiago mós hatete: " Nai sei mai lakleur tan." No iha  Evanjellu semana ida-ne'e kontinua hanoin kona-ba ema no mensajen husi João Batista. João haruka liafuan ba Jesus husi komarka hodi husu se Jesus mak Mesias ne'ebé nia hein hela. João mak boot tebes, no ami haree katak nia la moris ho laran-metin. Nia halo tuir ho fiar maski nia husik ema husu pergunta di'ak sira. Mai ita mós husu pergunta ne'ebé loos no, hanesan João Batista, ita mós sei sempre hatán ba Jesus.

Jesus la hatán ho liafuan kbiit nian, maibé Nia fó sai ninia hahalok no sinál sira. Jesus nia sinál sira iha mundu ne'e mak sinál domin nian, laran-luak, kura, dame, paz, no buat hotu ne'ebé atu halo ba mundu ne'ebé di'ak liu, iha dalan boot no ki'ik. Jesus mós hatene katak ita hetan tentasaun atu lakon ita-nia fiar; ita hetan bénsaun se ita la lakon ita-nia fiar ba nia ka ba igreja, maski ita hetan tentasaun hamutuk. Fiar mak di'ak liu bainhira la iha razaun seluk atu fiar, maibé fiar. Fiar katak ita-nia ema ne'ebé ita hadomi hamutuk ho Maromak, katak nia sei haree ita liu husi susar no susar, katak nia eziste.

            Santo Padre Papa Francisco sempre dezafia ita atu la sente laran-sadi'a, la kontinua hanoin an deit, la kontinua taka ita-nia kmaan no ta'uk ba mudansa. Nia enkoraja ita atu foti ita-nia dixiplina misionáriu ho sériu. Nee katak ita tenke halo tuir ulun-nain husi ita-nia bei'ala sira ho FIAR. Iha Evanjellu ohin nian, ita rona kona-ba serbisu boot sira ne'ebé Jesus halo no nia fó kbiit mai ita atu kontinua halo serbisu nee. Ita labele husik ita-nia konxiensia kristaun hetan desensitasaun tanba dezigualdade, justisa no inumanidade iha ita-nia sosiedade no mundu. Maromak nia vizaun kona-ba igualdade, justisa no domin ba ema hotu mak tenke dirije ita.

            Advento mos mak tempu esperansa nian. Bainhira ita hein ba Maromak no atu Maromak nia Ukun sai loos iha tempu ne'ebé nakonu, mai ita moris ho fiar, esperansa no domin. Tempu ne'e la'ós de'it festa simboliku ida kona-ba Maromak nia prezensa iha mundu ka de'it rituál ida atu prepara ba tempu segundu ne'ebé mai no tuirmai selebra ninia moris. Nee mak Festa Maromak nian ne'ebé halo isin-lolon ne'ebé loos ba labarik Jesus nia isin-lolon. Tan ne'e mai ita uza tempu balu atu prepara ita-nia an iha uma laran, halo promesa atu husik ita-nia toman aat sira, halo inkulsaun ba hahalok-di'ak balu no to'o ba ema hotu ho domin! Ida-nee sei ajuda ita atu sai Kristu ne'ebé loos bai ta nia maluk sira no iha mundu nee.

 

Reflesaun Husi: Zelina Mendonça


 

Friday, December 2, 2022

HAKRIBI SALA BA TANBA MAROMAK NIA REINU TOO ONA MAI

 

Segundo Domingo do Advento

1a. Leitura: Is. 35:1-10

2a. Leitura: Rom. 15:4-9

Evanjelho: Mt. 3:1-12

 

Maun alin sira hotu, ohin tama iha segundao domingo adventu nian. Adventu tempo ita prepara ita nia an, fuan no  fiar,  hodi hein Kristu maksoin mak atu hiit An mai iha ita nia le’et. Nune’e ohin se sunu lilin segundu, lilin esperansa domin nian.

Evangelho loron ohin nian, Saun Mateus haktuir mai ita oinsa Saun João Batista mai no sai hanesan pontu primero  ba Maromak nia manu ain, hadi hala’o Maromak nia serbisu. João Baptista ne’ebé hakilar iha rai fuik maran atu hakribi sala no hadia dalan hodi simu Nai ne’ebé mak atu mai.

João nia hakilar nee atu ita bele prepara an hodi simu Maromak mak sei mai, no haka’as ita atu hakribi sala la’os ho lia fuan deit maibe hatudu ho hahalok ne’ebé diak no realidade.

Hakribi sala hanesan troka ita nia an ba diak. João Batista nia sarani iha mota Jordan nee hanesan símbolo conversaun o hakribi sala. Maibe Nia ne’ebé atu mai sei  sarani ita  ho Espíritu Santu. Ida nee  hanesan Maromak nia    lia fuan atu sarani João Batista maibe nia la simu Jesus atu sarani nia, maybe husik  buat hotu no se akontese no halo tuir Maromak nia hakarak. (Mat  1,15).

Ohin mos ita bele hanoin fila fali ho kontente ita nia batismo iha ita parokia no fatin ida idak no hafoun fali ita nia compromiso nudar sarani. Iha momento nebá ita nia inan aman no inan aman sarani sira lori no acompanha ita atu sai sarani ou Maromak oan. Iha  momentu ida nee, ita agrdese ba Sacramentu batismo ne’ebé mak simu ona ita hanoin fali nudar fiar nain, halo tuir ita nia compromiso iha nia moris lor loron nian  iha tempo ne’ebé deit.

Maluk sira hotu, Maromak mai ona, no iha  ona iha ita nia le’et, mensagen ida ne’e hanesan sentru o fundamental  misaun nian  ba ita nudar sarani. Bainhira misionário/a o sarani ida ba haklaken konaba Maromak, sira la ba haklaken konaba propaganda o atrai ema atu tuir sira, maibe sira fo hanorin, fo sasin   ou hatoo Maromak nia reinu ne’ebé hela iha ita nia leet. Nune’e mak prepara dalan ba Jesus ne’ebé mak hetan  iha sarani sira nia leet.

              Lilin Haat   Historia

Iha llilin haat nebe mak lakan hela iha fatin ida nebe mak hakmatek. Sira nain haat koalia ba malu.

Lilin primeru dehan: hau mak paz hau nia naroman kuando ema sira se  la uza ho didiak no la kuidadu hau nia naroman nia se lakon o mate.

Lilin segunda dehan: hau mak mak Fe, ho kontente hau fo naroman ba ema hotu, maibe sira laiha interese ou hakarak kunhese Maromak nune’e laiha sentidu atu sunu hau, depois koalia hotu anin ida mai huu mate nia.

Lilin terseru ho lian triste dehan: hau mak domin o amor. Hau laiha ona forsa atu sunu hau, tanba ema sira iha nia hau sorin hateten sira uja hau nia naroman ba sira nia an deit no lafahe  hau nia naroman ba sira seluk, hau mos se mate.

Derepente labarik feto ida tama no hare lilin tolu 3 mate ona, no nia husu, saida mak akontese? imi tenki lakan too hotu.

Nune’e lilin kuartu dehan, ita tenki prepara ita nia an kada momentu, tan ita nia moris mak esperansa no sempre  iha esperansa nafatin. Tanba lilin esperansa  sei  la mate no sei la lakon husi ita nia moris.

Nunee maluk sira mak Cristu hadomi, iha tempu adventu ida nee, ho Maromak nia tulun hakonu ita ho alegría, hodi  hein maksoin ne’ebé mak mai, no simu ho contenti, paz no domin.

Sempre iha esperansa no agradese nafatin.

Obrigada barak ba Ita Nai  ne’ebé mak hiit An mai no la'o hamutuk ho ita.

Domingo diak ba ita hotu.

Reflesaun Husi: Irmã Natalia Fouk, OP